U praksi to znači da ćemo između više vrsta jogurta ili sira različitih proizvođača odlučivati, između ostalog, i na temelju te markice koja označava da je upravo taj proizvod nutritivno vrjedniji od drugih proizvoda iste vrste te da biramo proizvod koji je prošao mjerenja prema količini soli, šećera, masti.

"Živjeti zdravo" rezultat je istoimenog projekta iza kojeg stoji tim Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, koji je i osmislio prvi jamstveni žig za zdraviju hranu u Hrvatskoj.

"Kako promijeniti navike, pitanje je izbora i dostupnosti. Izbor hrane koja nam se nudi na tržištu takav je da ne omogućuje uvijek dostupnost pravilne prehrane i ljudi uglavnom kupuju kompulzivno pod utjecajem navika. Koristeći se tehnikama socijalnog marketinga, izradili smo kriterije za uvođenje jamstvenog žiga "Živjeti zdravo" kojim se nastoji utjecati na promjene prehrambenih navika", objasnio je dr. sc. Vedran Poljak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dodajući kako su spomenute kriterije u Zavodu izradili na temelju europske Uredbe o informiranju potrošača o hrani.

Kod proizvođača i uvoznika hrane, tvrde iz HZJZ-a, postoji interes za žig jer će biti lakše prepoznati kvalitetniju hranu, što je i njima u interesu. Drugi učinak, napominju, jest poticanje proizvođača na reformulaciju proizvoda.

"Ako, primjerice, od šest proizvoda nekog proizvođača tri ne prolaze kriterije, dva prolaze i jedan je na granici, onda idemo pregovarati da taj proizvođač reformulira konkretan proizvod te primjerice smanji količinu soli u njemu", objašnjava dr. sc. Lea Pollak iz HZJZ-a, ističući kako se projekt provodi uz podršku i suradnju Ministarstva zdravlja te se nadovezuje na Strateški plan smanjenja unosa kuhinjske soli. Naime, žitelji Hrvatske dnevno unose čak 11 grama soli, gotovo dvostruko više od europske preporuke, što uzrokuje značajne javnozdravstvene posljedice.