Okupljenim stručnjacima i gospodarstvenicima uvodno izlaganje održao je Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode RH,  koji se, između ostalog, osvrnuo i na pitanje ambalažnog otpada.

"Kad je o gospodarenju ambalažnim otpadom riječ, čini se da je Hrvatska neke stvari dobro odradila. Primjerice, kad se radi o PET ambalaži i s njom povezanim povratnim naknadama, vidljivi su i određeni rezultati. Statistika govori da imamo visok stupanj odvajanja i reciklaže. No ti dobri rezultati su takvi samo ako se promatra djelomična slika. Kad se gleda ukupno, nužno se postavlja pitanje učinkovitosti jer naš sustav odvajanja ambalažnog otpada i reciklaže nije zadovoljavajuć. Organizacija putem Fonda naprosto nije dobra i smatram da je nužno mijenjati način gospodarenja ambalažnim otpadom", zaključio je ministar Zmajlović.

Dodao je da je problem u tome što su sve sirovine koje imaju tržišnu vrijednost ušle u sustav povratne naknade, a od gradova i jedinica lokalnih samouprava očekuje se da sakupljaju sve ostalo što se ne plaća.
"Smatram da sve što ima tržišnu vrijednost treba vratiti na razinu komunalnih poduzeća tako da ona posluju, ako ne s plusom, onda barem na pozitivnoj nuli", kazao je Zmajlović. Osvrnuvši se na novi Zakon o otpadu koji je na drugom saborskom čitanju, Ministar je kazao da, bez obzira na određene dobre komponente dosadašnjeg Zakona, one nisu provođene u praksi, a problem je bio i u tome što sustav nije kvalitetno zamišljen.
Također je kazao da trebamo iskoristiti sredstva koja nam se pružaju putem europskih fondova kako bismo riješili problem zbrinjavanja otpada.
U pregovorima za ulazak u EU Hrvatska je u Poglavlju 27 koje se odnosi na Okoliš dobila prijelazno razdoblje do kraja 2018. za usklađivanje odlagališta za otpad. Sljedeće prijelazno razdoblje je kraj 2020., do kada se treba smanjiti količina biorazgradivog otpada u odlagalištima. No prije toga imamo i kraj 2013., do kada je potrebno smanjiti količinu bio otpada na odlagalištima.

"S obzirom da još uvijek nemamo pogone za razgradnju tog otpada, nego samo male kompostane, cilj sigurno nećemo ispuniti. Prioritet nam je izgradnja tri pogona", kazao je Ministar. Također vjeruje da ćemo cilj koji se od nas očekuje do 2018. ipak uspjeti ispuniti.
Što se planova za potencijalno opasan otpad tiče, u Hrvatskoj nema postrojenja za preradu takvog otpada, a Ministar smatra da je nužno postaviti i pitanje njegove efikasnosti. Drži da je realna opcija izvoz takvog otpada.
Uključujući se u raspravu oko gospodarenja otpadom, Ante Pavić, direktor Zagrebačkih otpadnih voda, izrazio je sumnju u učinkovitost razdjelnih tehnologija otpada u odnosu na njihovu visoku cijenu.
U nastavku konferencije nadležni iz Državnog zavoda za zaštitu prirode i Agencije za zaštitu okoliša upoznali su prisutne s pojedinostima projekta Natura 2000 i očuvanjem okoliša, dok su predstavnici energetskog sektora govorili o perspektivama obnovljivih izvora energije i energetskoj učinkovitosti.

Nataša Gajski Kovačić