Poslovi povezani sa zaštitom okoliša u ovom su trenutku najveći potencijal za izlazak Hrvatske iz krize, pokazala je analiza ekoloških stavova i ponašanja građana u posljednjem istraživanju u okviru Nacionalnog indeksa sreće kojeg su proveli časopis Banka i agencija Hendal. Podaci su predstavljeni na okruglom stolu "Kako zaštita okoliša može pomoći u oporavku hrvatskog gospodarstva?" održanom 29. siječnja u zagrebačkom hotelu Hilton u organizaciji osiguravajućeg društva Allianz i časopisa Banka.
Saborska zastupnica Mirela Holy, komentirajući rezultate istraživanja, kazala je da je njima iznenađena jer ispada da na pitanje tko bi trebao osigurati kvalitetan i zdrav okoliš za sve nas, najviše ispitanika smatra da je to zadaća svakog pojedinca osobno, potom države, a slijede tvrtke. Međutim, gradovi i općine su po toj anketi na začelju onih koji bi trebali osigurati zdrav i kvalitetan okoliš. Samo 0,6 posto ispitanika upravo njih drži odgovornima, što je čudno kada se zna da je upravo na lokalnoj upravi zadatak zbrinjavanja otpada. Holy smatra da se ekološka svijest građana ne može dovoljno realizirati zbog nepostojeće infrastrukture, a ukazala je i na odgovornost državne i lokalne vlasti u sustavu gospodarenja otpadom.
Dragica Bagarić, direktorica poslovnog udruženja Eko-Ozra, udruženja 25 hrvatskih proizvođača pića, uputila je kritiku Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH vezano uz gospodarenje ambalažnim otpadom, s obzirom na gubitke u poslovanju i nenamjensko upravljanje novcem u toj kategoriji otpada.
Mirjana Matešić, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) i članica Savjeta za održivi razvoj i zaštitu okoliša pri Ministarstvu zaštite okoliša, kazala je da iskustva gospodarstvenika potvrđuju da je gospodarenje otpadom najveći gospodarski potencijal. Ona također drži da okolišnu politiku treba učiniti poticajnijom. Darko Lorencin, pomoćnik ministra gospodarstva za investicije predstavio je Prijedlog zakona o strateškim investicijama koji je upravo u fazi javne rasprave. Kazao je da svakodnevno na adresu Ministarstva dolazi puno konstruktivnih prijedloga te podsjetio da su dosadašnje investicije u Hrvatskoj većinom bile u uslužnom sektoru i nisu bile rezultat ciljane politike. Holy je, međutim, dodala da je po njenom mišljenju takav kakav je sada Prijedlog zakona o strateškim investicijama podložan malverzacijama i davanju prednosti određenim ulagačima nauštrb drugih. Upozorila je da bi već sljedeće godine Hrvatska mogla plaćati penale zbog toga što nećemo uspjeti ostvariti zadane postotke koji se traže u upravljanju određenim kategorijama otpada, primjerice biootpadom. Toni Vidan, predsjednik Zelene akcije, uputio je kritiku da Vlada prebacuje odgovornost na tržište kada su ulaganja u pitanju: "Nemamo strategiju razvoja, a Vlada očekuje da će doći ulagači sa strateškim ulaganjima. To je apsurdno".
Boris Galić, predsjednik Uprave Allianz osiguranja govorio je o naporima koje to osiguravajuće društvo ulaže u ekologiju. Tako je u obnovljive izvore energije to društvo u 2011. uložilo 1.3 milijarde eura, a trenutno financiraju održavanje 38 solarnih i vjetroparkova.
Dva primjera iz prakse pokazali su Mislav Galić, član Uprave Agrokora i Žarko Horvat, član Uprave Holcima, koji su opisali kako otpad pretvaraju u sirovinu, a troškove zaštite okoliša u investiciju, dok je Rolf Blomberg, predsjednik Uprave Termoelektrane Plomin, pokazao na primjeru te termoelektrane kako privatna strana ulaganja uz primjenu najviših ekoloških standarda unaprjeđuju ekonomski razvoj društva. (Nataša Gajski Kovačić)
Datum objave: 29.1.2013., 15:11
