Kada govorimo o konkurentnosti, prva asocijacija poduzetnika vezana je uz “konkurentnost cijena”, tj. uz što nižu nabavnu cijenu s jedne strane postići što višu prodajnu cijenu za svoj proizvod ili uslugu s druge strane. Naravno da je to jedan od prioriteta poslovanja, no zabluda je misliti da će isključivo ta metoda osigurati profit. 
Razlog je taj što će na putu prema prodaji finalnog proizvoda poduzetnik proći kroz razne etape ili kritične točke u svom “proizvodnom procesu”, u kojima se kriju brojni troškovi.
Na neke od tih troškova tipičan hrvatski poduzetnik ne obraća pažnju ili ih nije svjestan. Je li dobro biti “tipičan hrvatski poduzetnik” s obzirom da je sudbina takvih, nažalost, neprofitabilnost, nelikvidnost i sve veće poteškoće.

Danas je više nego ikada važno biti “netipičan” i razlikovati se od drugih, od velike većine onih koji polagano “tonu”.
Jedan od najčešćih previda hrvatskih poduzetnika vezan je uz troškove koji nastaju uslijed suvišnih koraka u proizvodnji, a do kojih dolazi zbog nedovoljno dobre organizacije posla i osoblja.
Također, vrlo se često događa da poduzetnik pazi na nabavnu cijenu te kupuje potrebnu robu, uslugu ili sirovinu što jeftinije, no događa se da mu takva roba naknadno stvara dodatne troškove.
Stoga u procesu stvaranja finalnog proizvoda od tog “jeftinijeg repromaterijala”, poduzetnik mora učiniti dodatne korake, prilagodbe, dodatno angažirati zaposlenike, prilagoditi stroj za takav repromaterijal, imati dodatne troškove servisa stroja, nižu kvalitetu svojeg outputa, što ga u konačnici sve skupa košta više nego da je odmah na početku nabavio repromaterijal koji odgovara standardima i kvaliteti te zahtijeva manje prilagodbi.
Također, ako od dobavljača uz repromaterijal nabavlja i usluge održavanja, stručne podrške i slično, u obzir treba uzeti cijeli paket koji nam se nudi cijenom i kvalitetom.
Upravo zbog toga mudri poduzetnici koriste izreku: “Nisam toliko bogat da bih kupovao jefitinu robu”. U prijevodu: jeftin repromaterijal često vas u konačnici može stajati skuplje, i zapravo sniziti vašu stvarnu neto maržu.
Poznato je da mnogi poduzetnici rade sličan propust i kada je u pitanju ulaganje u znanje, naročito ono koje se tiče tehnološkog unaprjeđenja. Osnovna prepreka tome je financijske prirode uslijed oklijevanja oko financijskog ulaganja u nadi da ćemo moći i dalje zadovoljavajuće poslovati. No naše sutra ovisi o odlukama danas!

Svaki poduzetnik treba svjesno prihvatiti izazove koji se temelje na naprednim tehnologijama, znanju i inovacijama. Čak i najkonkurentnije tvrtke traže strateške odgovore na glavne izazove suvremenosti:
• kako uskladiti razvoj s napretkom tehnologije?
• kako produktivno primijeniti tehnologiju te osigurati njezino neprekidno obnavljanje?
Ulaganje u smislu tehnološke konkurentnosti obuhvaća ulaganje u strojeve i opremu (hardver), u računalne programe i aplikacije (softver) te u edukaciju zaposlenika (za uspješnu upotrebu hardvera i softvera).
Informacijska i komunikacijska tehnologija igra ključnu ulogu u ubrzavanju produktivnosti i rasta – baš kao što su to nekada činile mreže prometnica, željeznice ili električna energija.
Hrvatski poduzetnici počeli su se baviti tematikom čimbenika učinkovitosti jer je poznato da učinkovitost poslovanja izravno utječe na konkurentnost cijena, što je danas vrlo bitno kada su kupci sve više cjenovno osjetljivi.

S jedne strane, tvrtke u Hrvatskoj pokazuju pozitivno stajalište prema tehnološkom razvoju. Smatraju ga poželjnim jer znatno ubrzava procese i smanjuje troškove. Glavne prepreke njegovu daljnjem širenju očituju se u preferiranju osobne komunikacije, nedovoljnoj prihvaćenosti elektroničkog poslovanja u okruženju (među kupcima, poslovnim partnerima), a prisutna je i nedovoljna educiranost i nepovjerenje zaposlenika u nove tehnologije (otpor prema novoj tehnologiji, strah od gubitka radnih mjesta, nedostatak inicijative). Pokazalo se također kako je većina poduzetnika nedovoljno obaviještena o stvarnim mogućnostima i efektima tehnološkog unaprjeđenja poslovanja.
Većina hrvatskih poduzetnika danas je u procesu restrukturiranja. Tim više, poduzetnici trebaju slijediti najbolju svjetsku praksu i primjere onih koje često nazivamo “tigrovima” (bilo azijskim ili europskim), koji su investiranjem u tehnologiju i stjecanjem novih vještina osnažili svoju ukupnu konkurentsku sposobnost, i na domaćem i na inozemnim tržištima.

Ulaganje u automatizaciju - deset “za”
Industrija tiska danas se posebice susreće s nizom prepreka kada je u pitanju razvoj poslovanja. Zahtjevi poput veće brzine, veće fleksibilnosti, sve veća složenost poslova... stvaraju kod poduzetnika dilemu u smislu što je veći prioritet te na koji način ulagati u razvoj. Takvi poduzetnici osjećaju pritisak stvaranja novih prihoda s većom maržom, pružaju usluge s dodanom vrijednošću te moderniziraju rad usmjeren na “superučinkovitost” i smanjenje troškova.
Sve vrste proizvodnih okruženja suočavaju se sa sličnim problemima kada je u pitanju efikasnost i automatizacija radnih procesa u tisku. Od reklama do ambalaže, pružatelji usluga tiska relativno nisko rangiraju razinu tijeka automatizacije u ključnim fazama proizvodnje. Najviše ocijenjen automatizirani proizvodni proces u tisku je prijenos podataka, često uz pomoć alata kao što je web-to-print. Druga ključna područja, kao što su priprema za tisak (prepress) i administracija, područja su u kojima se automatizacija također može provoditi, ali u velikoj mjeri ostaju ručni (manualni) procesi s mnogim točkama intervencija (TouchPoints).
Jedna od ključnih prednosti koje dolaze s automatizacijom je sposobnost “učiniti više s manje”.
U sve konkurentnijoj industriji to postaje još važnije kako bi se osiguralo zadržavanje klijenata i njihovo zadovoljstvo. Osim toga, automatizacijom zadataka koji se ponavljaju smanjuje se rizik od pogreške i omogućuje usredotočiti vrijeme zaposlenika na nove usluge i mogućnosti koje mogu doprinijeti rastu poslovanja.
Navest ćemo deset ključnih razloga zašto pružatelji svih vrsta usluga u tiskarskoj industriji trebaju biti usmjereni na ulaganja u automatizaciju radnih procesa (hodograma):

Smanjenje ručnog rada. Zadaci koji imaju ponavljajući slijed, uzorak ili predložak, trebaju biti automatizirani, tako da se usluga pruži u najkraćem vremenu uz ​​​​minimalne troškove za održavanje zdrave profitne marže. Istovremeno se zaposlene rasterećuje kako bi se mogli što više posvetiti kupcu, upravljati većom količinom posla ili se educirati za pružanje novih usluga s dodanom vrijednošću.

Smanjenje troškova. Automatizacija može smanjiti pojavu “uskih grla” uz istovremeno poboljšanje usluge kupcima i uštede novca. Inteligentnim sučeljima (aplikacijama) kupcima se može osigurati da dobiju bolju uslugu, a ujedno se pruža prilika za nove narudžbe uz željene prilagodbe.

Precizno upravljanje informacijama. Biti u stanju prepoznati koliko dugo svaki proces traje, te kako i zašto dolazi do kašnjenja, omogućuje poduzetnicima da nadoknade te troškove kroz precizniji obračun.

Brža propusnost. Mnogi pružatelji usluga i dalje su suočeni sa sve većom potražnjom za bržom uslugom, promjenama u zadnji tren ili naprednim personalizacijama, pri čemu dopuštaju odgode u roku izvršenja.

Smanjenje pogrešaka. Vrijeme koje je potrebno od primitka posla do proizvodnje često rezultira kašnjenjem uslijed ručnog prijenosa datoteka, ažuriranja informacija ili komunikacije da je zadatak odobren i spreman biti obrađen. Eliminiranje ljudske intervencije gdje je god to moguće ne samo da smanjuje troškove, nego smanjuje i količinu pogrešaka.

Usmjeravanje manjih zadataka autopilotu. S obzirom da se opseg poslova nastavlja smanjivati, ambalaža postaje sve više lokalizirana, a marketinški (promotivni) materijali postaju sve osobniji (personalizirani), sve više će ključ za održavanje profitabilnosti biti sposobnost obavljanja takvih zadataka s malo ili bez ručne intervencije.

Praćenje. Uz povećan fokus na smanjenje troškova, omogućavajući korisnicima da imaju self-service pristup informacijama za koje bi inače nazivali službu za korisnike ili prodajne predstavnike, može se uštedjeti dragocjeno vrijeme i poboljšati produktivnost. Automatizirano praćenje zadataka omogućuje i učinkovitije rasporede, smanjujući količinu zastoja koji proizlaze iz nesporazuma ili nepoznatih kašnjenja. Još jedna ključna funkcija je sposobnost centraliziranog praćenja CTP i digitalnih uređaja za tisak. Centralnim upravljanjem sustav može automatizirati usmjeravanje zadataka i uravnotežiti opterećenje na više uređaja kako bi se optimiziralo njihovo korištenje. To također pruža operaterima bolju preglednost nad mješovitim proizvodnim pogonom.

Bolja naplata i fakturiranje. Održavanje novčanog toka prioritet je svake tvrtke. Kroz poboljšanje transparentnosti proizvodnih procesa i automatsko prikupljanje podataka, izdavanje faktura može se automatski pokrenuti čim posao dosegne svoj završetak.

Dodavanje novih usluga. Bilo da se radi o dodavanju mobilnih (ili QR) bar kodova na ambalažu ili marketingu za stvaranje personaliziranih stranica kao dodatak reklamnoj pošti - tisak više nije jedina usluga koji se nudi. Neke usluge, kao što je web-to-print, mogu pružiti polazište za automatizaciju radnih podnesaka i povezivanje s automatiziranim prepress provjerama koje će osigurati da su datoteke tiska spremne prije primanja u radni tijek. Kako sve više raste potražnja za povezivanjem tiska i lokalizacije/personalizacije, pružatelji usluga će morati provesti više vremena usmjerenog uslugama s dodanom vrijednošću, stavljajući pritom klasične tiskarske zadatke na autopilot.

Uvid kupca u status. Kako elektronsko poslovanje sve više prevladava, kupci očekuju da imaju pristup najnovijim informacijama o statusu poslova 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Za mnoge pružatelje usluga tiska nije isplativo imati namjenskog predstavnika na raspolaganju za rješavanje tih pitanja. Kao rezultat toga, sve više pružatelja usluga ulaže u web-based sustave za poboljšanje interakcije s kupcima. Online alati, kao što su “komandne ploče”, pružaju sučelje za uvid u bitne informacije o napretku posla, a koje su automatski prikupljene tijekom rada, ostavljajući vremena da se usredotoči na zadovoljavanje zahtjevnijih upita kupaca.

Igor Benaković, mag. ekon., ing. A; savjetnik za restrukturiranje i poslovne promjene; Poslovna riznica d.o.o., Zagreb igor.benakovic@poslovnariznica.hr