Na čelu stručnog tima Kerschoffseta koji konstantno usavršava i upotpunjuje proizvodni proces tvrtke je direktor Danijel Kerš s kojim smo razgovarali o poslovnoj filozofiji koja ih toliko godina drži u vrhu tržišta tiska te planovima za budućnost.


Prije nešto više od dvije godine ste obilježili 40. obljetnicu poslovanja. Za vaš uspjeh i opstanak važna je činjenica da ste obiteljska tvrtka. Koje su temeljne vrijednosti u središtu vašeg poslovanja?

Temeljne vrijednosti našeg poslovanja su kvaliteta, iskustvo, pouzdanost i, naravno, tradicija proistekla iz godina postojanja tiskare. Kroz te 42 godine rada izgradili smo vrlo dobar status na tržištu i mislim da smo kao tiskara postali na neki način brand, što je svakako činjenica koja nam olakšava poslovanje i u ovim teškim poslovnim vremenima.
Naravno da iz dana u dan moramo i graditi i čuvati već izgrađeno povjerenje kupaca i kroz poboljšanja u organizaciji, investicije u tehnologiju i, prije svega, kvalitetan odnos sa svim partnerima. U svemu navedenom naglašavam ulogu zaposlenika tiskare koji čine kvalitetan, uigran i pouzdan tim.


Tih je četrdeset godina sigurno nosilo svoje uspone i padove. Možete li izdvojiti nekoliko trenutaka koji su bili prijelomni u poslovanju?

Svaki novi investicijski iskorak bio je jako bitan.Teško je reći da je jedan detalj bio prijeloman. Mislim da smo uvijek pogodili trenutak kada trebamo ići u nove investicije, povećanja kapaciteta, nove tehnologije... Dobrom procjenom potrebnih investicija i pogođenim trenutkom uvijek smo uspijevali biti ispred konkurencije i to nam je puno pomoglo u razvoju.


Koje najveće promjene danas primjećujete u grafičkoj industriji Hrvatske i regije u usporedbi s tim danima?

Danas je razina kvalitete grafičke industrije na puno višem nivou, ima mnogo više kvalitetnih tiskara. Kapaciteti su puno veći kao i konkurencija u grafičkoj industriji te je samim time došlo do velikog “nereda” u politici cijena zbog kojeg se znatno snizila profitabilnost poslovanja.


S devedeset zaposlenih u doradi na tržištu ste poznati upravo po nenadmašnoj kvaliteti i raznolikosti ponude upravo u tom dijelu tiskarskog procesa. Na koje se načine nosite rastom cijene rada i sve većom potrebom za automatizacijom?

Dorada je organizacijski najkompleksniji dio tiskare, a posebno ako većinu doradnih procesa želite imati u kući. Uz strojeve, potrebno je i puno ljudi koji znaju knjigoveške poslove, a sve te različite procese treba organizacijski postaviti što idealnije tako da imaju smisla. Mislim da na to “gubimo” najviše vremena, ali isto tako vjerujem da je to dobro utrošeno vrijeme jer svaki mali pomak na bolje u tom procesu donosi velike rezultate.
Osim organizacijski, krajem prošle godine smo i investicijom u nove strojeve povećali kapacitet strojne dorade i otvorili još veći prostor da sa postojećim ljudima odradimo sve poslove u zadanim rokovima. Naime, kupili smo liniju za meki uvez te obnovili proizvodni park strojeva za savijanje araka i automatsko klamanje novima, većeg kapaciteta i boljih tehnoloških mogućnosti.


Uz ulaganja u doradu, nedavno ste proširili i tiskarski park te trenutačno radite punim kapacitetom. O kojim se prinovama radi i koje benefite nudite korisnicima Vaših usluga?

Tako je, u drugoj polovici prošle godine smo proširili i proizvodne pogone s novom halom te smo povećali kapacitete u tisku i doradi. Instalirali smo 8-bojku formata B1 i 4-bojku formata B2 (obje od KBA), a u doradi već spomenutu liniju za meki uvez (Sigloch/Kolbus) te liniju za klamani uvez (Hohner). Isto smo tako zamijenili i strojeve za savijanje araka te instalirali nove (Horizon). Na taj smo način povećali kapacitet za cca 40%, čime smo se doveli u situaciju da ne moramo raditi vikendima, već sve odrađujemo u tri smjene (osim u iznimnim, interventnim situacijama).
Spomenutom investicijom od skoro 3 milijuna eura i s postojećim kadrom postižemo bolje rokove, što je danas iznimno važno pa možemo konkurirati za neke tipove poslova za koje prije nismo mogli (čak i za vanjska tržišta), a istovremeno nudimo i bolje cijene usluga na dobrom dijelu poslova.


Nedavna kriza je konsolidirala regionalno tržište tiska, a mnogi su mali tiskari ili nestali ili se nalaze u teškim problemima. Kakvi su Vaši odnosi s konkurencijom?

Mislim da je situacija na tiskarskom tržištu teška i da je teško definirati kako će se riješiti u budućnosti. Prema mom mišljenju, postoji velika konkurencija koju bih podijelio u 3 grupe. Prva su tiskare koje su iz državnog vlasništva prešle u privatno (ili su još uvijek u državnom vlasništvu), koje su najčešće veće od nas i koje iz raznih razloga imaju određene prednosti na tržištu u odnosu na ostale. U drugoj grupi su tiskare slične našoj, koje su se razvijale kroz godine postojanja s definiranom vizijom poslovne politike i koje su kvalitetne i stabilne na tržištu s izgrađenim poslovnim imageom. U trećoj su one koje su iz raznih razloga ušle u probleme i to su najčešće tiskare loše opremljenosti i nedefinirane poslovne vizije i budućnosti. Jedini tržišni adut tih tiskara je niska cijena kojom nažalost ruše čitavo tržište. Jednako tako, mnoge od njih rade na granici zakonitosti (s blokiranim računima, neprijavljenim radnicima, radnicima prijavljenima na minimalac, a plaćanim u kešu, s uvjetima za stečaj, a dalje posluju, itd.) i uz ovakvu državnu upravu koja to tolerira, ruše image cijeloj branši, ruše naš status i dovode nas do toga da nas klijenti kao branšu ne cijene, a samim time i ne žele platiti cijenu usluge po realnoj cijeni.
Da razjasnim, prva grupa je konkurencija kojoj se prilagođavamo i s kojom se znamo nositi. Druga grupa je naša konkurencija koju poštujemo i kakva nam treba. Treća grupa je konkurencija protiv koje smo nemoćni i koja će cijelu industriju s vremenom uništiti, ako nas država ne zaštiti.


Jedni ste od rijetkih koji sve usluge digitalnog tiska prepuštate kooperantima. Planirate li svoje usluge dopuniti i ovim rastućim segmentom tiskarske industrije?

Za sada ne. Smatramo da je offset daleko od “izumiranja” te da se možemo i trebamo držati onoga u čemu smo dobri, i to nastaviti razvijati i unapređivati.


Gdje vidite Kerschoffset u narednih pet godina, a koja vam je vizija za idućih četrdeset godina?

U narednih pet godina pokušat ćemo postići još bolju organizaciju proizvodnog sustava i zadržati se na mjestu koje trenutno zauzimamo na tržištu. Naše mišljenje je da je to mjesto u samom vrhu. Kroz organizaciju i paralelna ulaganja želimo maksimalno optimizirati proizvodnju i “neutralizirati” probleme niskih cijena koje su zavladale tržištem. A za 40 godina…nadam se da ćemo nastaviti obiteljsku tradiciju na osnovu koje je ime Kerš postalo sinonim za pouzdanost i kvalitetu.


Na osnovu bogatog iskustva, što biste poručili tiskarima u regiji?

Teško je izdvojiti nešto jer puno čimbenika pridonosi razvoju i uspjehu. I ulaganja u tehnologiju, i optimalno planiranje razvoja, poštovanje potreba kupaca, i inzistiranje na kvaliteti…ali prije svega kvalitetan kadar stručnih, pouzdanih i marljivih ljudi koji čine tim sposoban nositi se s iznimno zahtjevnom strukom u iznimno zahtjevnim okolnostima hrvatskog tržišta.