«
Povratak na sadržaj
Broj 4 | Godina 2011
“Zeleni” suhi toner
Godišnje se na Xeikon strojevima pomoću suhog tonera tiska nekoliko milijardi stranica. Iz kompanije Xeikon naglašavaju da je papir otisnut njihovim tonerima kompatibilan sa svim deinking instalacijama u cijelom svijetu.
Xeikon toneri, kao većina ostalih suhih tonera, izrađeni su od polimera i pigmenata. Polimeri su posebno odabrani kako bi pigmenti vrlo dobro prianjali na površinu papira nakon učvršćivanja pomoću grijača (fusera). Također su izabrani i posebno dizajnirani tako da imaju određeni stupanj lomljivosti. Lomljivost se koristi tijekom proizvodnje tonera, pri čemu su polimerne čestice ubrzane iznad brzine zvuka i međusobno se sudaraju. Tijekom sudaranja čestice se popunjavaju na način da se smanjuju i dobivaju oblik, odnosno veličinu za daljnji proces izrade tonera.
Deinking proces
Deinking proces je industrijski postupak odstranjivanja tiskarske boje iz recikliranog papira. Bit deinking procesa je mogućnost uklanjanja boje iz vlakana papira, što se postiže kombinacijom mehaničkih i kemijskih sredstava. S druge strane, u deinking procesu čestice tog istog tonera moraju biti uklonjene s površine papira.
U prvom koraku procesa papir se pomiješa s vodom, a određeni dodatci i mehanička energija imaju mogućnost stvaranja papirne mase. Taj je mehanički proces presudan jer ponovno razbija toner u manje čestice.
Sljedeći korak sastoji se od puhanja malih mjehurića zraka kroz smjesu papirne mase. Materijal od kojeg je napravljen toner “voli” zračnu fazu više od vodene faze i zbog te se osobine čestice tonera odstrane od papirne mase i pri tom stvaraju tamno obojenu pjenu koja se također odstrani. Ako su čestice prevelike (UV, tekući toner) ili premalene (ink jet, flekso), onda ostaju u papirnoj masi.
Na kraju se dobije potpuno bijela papirna masa koja se može upotrijebiti za izradu novog papira. Deinking proces i samo recikliranje jednako je tako savršeno i kod ofsetnih boja i stoga je on osnova u svim tvornicama na svijetu koje se bave reciklažom.
Kada deinking proces nije moguć...
Kako sve ne bi išlo glatko, ima nekoliko slučajeva gdje se deinking proces susreće s mnogo poteškoća ili ga je naprosto nemoguće izvesti.
Prvi primjer su flekso boje za tiskanje časopisa. Naime, te su boje topive u vodi tako da nemaju nikakve tendencije da idu u fazu zraka jer su savršeno “sretne” u vodi. To rezultira tamnijom papirnom masom koja se upotrebljava za niže kvalitete papira. Zbog toga se tako tiskane novine, primjerice u Italiji i Engleskoj, sakupljaju odvojeno od ostalog papira, što je izvedivo jer ljudi znaju razliku između tako tiskanih novina i ostalih tiskanih materijala. Ako se flekso novine nekim slučajem pomiješaju s drugim papirima u deinking postupku, pomoću izbjeljivanja se ipak može smanjiti šteta. Međutim, to je dosta skup postupak.
Materijali koji se tiskaju ink jet bojama na vodenoj osnovi imaju isti problem. Međutim, ovdje ne postoji rješenje za eventualnu korekciju jer su pigmenti značajno kemijski stabilniji u odnosu na boje koje se koriste za tiskanje novina. Dodatni problem je u tome što ljudi ne mogu na temelju ispisa razlikovati vrstu tiska tako da ovdje nije moguće ukloniti takav tisak od ostalih (osim ako je jasno naznačen).
Proizvođači ink jet boja puno rade na tome kako riješiti taj problem pomoću posebno premazanog papira ili pomoću specijalnih dodataka tijekom tiskanja koji bi pigmente držali zajedno i time postali netopivi u vodi. To bi svakako pomoglo kod uklanjanja čestica boje. Dakle, trebaju biti sigurni da je stvrdnjavanje na površini papira dovoljno dobro kako nakupljene čestice ne bi ponovno postale topive. Za tu je tehnologiju to od presudnog značaja jer većina trenutačnih ink jet boja nema takvu mogućnost.
UV boje su neka druga vrsta boja koje uglavnom nisu razgradive. Sve boje - UV flekso, UV ofset ili UV ink jet - imaju takve probleme. Međutim, tu nije problem ostati u vodenoj fazi, nego se film boje ne može razbiti u manje čestice, što rezultira time da mjehurići zraka ne mogu oduzeti čestice boje iz papirne mase. Rezultat toga su vidljive velike mrlje koje sprječavaju izradu papira visoke kvalitete kao što su bijeli papir ili higijenski papir. Te mrlje ne mogu biti uklonjene niti tehnikom filtracije i to zbog kaučuka koji je prisutan u tim bojama.
Tekući toner je posljednja vrsta boje koja još uvijek ima problema s deinking postupkom. Tekući toner ima isti problem kao UV boje, što rezultira velikim mrljama nakon deinking procesa.
Tehnologija suhog tonera postoji više od 50 godina. Godišnja proizvodnja suhog tonera u svijetu je viša od 300.000 tona, što je pet puta više nego što je bila produkcija svih ink jet boja u prošloj godini.
Do sada nisu postojali nikakvi problemi sa suhim tonerom i sve nedavne dodatne studije dokazuju da je tome još uvijek tako. Stoga je Xeikon uvjeren da visoko produktivni digitalni tiskarski strojevi ne bi smjeli koristiti tehnologiju ili materijale koji imaju problem s reciklažom papira.
Godišnje se na Xeikon strojevima pomoću suhog tonera tiska nekoliko milijardi stranica i odgovorno jamčimo svim našim klijentima da je papir otisnut s našim tonerima kompatibilan sa svim deinking instalacijama u cijelom svijetu.
Pripremio: Andrej Štrus, Xeikon Austria GmbH, Beč
Deinking proces
Deinking proces je industrijski postupak odstranjivanja tiskarske boje iz recikliranog papira. Bit deinking procesa je mogućnost uklanjanja boje iz vlakana papira, što se postiže kombinacijom mehaničkih i kemijskih sredstava. S druge strane, u deinking procesu čestice tog istog tonera moraju biti uklonjene s površine papira.
U prvom koraku procesa papir se pomiješa s vodom, a određeni dodatci i mehanička energija imaju mogućnost stvaranja papirne mase. Taj je mehanički proces presudan jer ponovno razbija toner u manje čestice.
Sljedeći korak sastoji se od puhanja malih mjehurića zraka kroz smjesu papirne mase. Materijal od kojeg je napravljen toner “voli” zračnu fazu više od vodene faze i zbog te se osobine čestice tonera odstrane od papirne mase i pri tom stvaraju tamno obojenu pjenu koja se također odstrani. Ako su čestice prevelike (UV, tekući toner) ili premalene (ink jet, flekso), onda ostaju u papirnoj masi.
Na kraju se dobije potpuno bijela papirna masa koja se može upotrijebiti za izradu novog papira. Deinking proces i samo recikliranje jednako je tako savršeno i kod ofsetnih boja i stoga je on osnova u svim tvornicama na svijetu koje se bave reciklažom.
Certificirani toneri Toneri tvrtke Xeikon QA-I toner cyan, Xeikon QA-I toner magenta, Xeikon QA-I toner žuti, Xeikon QA-I toner crni i Xeikon QA-I toner bijeli koriste se za tisak osnovnih ambalažnih materijala namijenjenih prehrambenim proizvodima, na njihovim vanjskim površinama, stoga je bila nužna provjera uzoraka tiskanih s navedenim tonerima kako bi se ispitao njihov sastav i dokazalo da ne sadrže tvari koje mogu ugroziti zdravlje. Ispitivanje je pokazalo da toneri nisu štetni za zdravlje, stoga je tvrtka Xeikon za njih dobila certifikat ISEGA. »U skladu s probnim uzorcima predanim na testiranje, Xeikonovi QA-I toneri cyan, magenta, žuti, crni i bijeli mogu se sa sigurnošću koristiti za tisak osnovnih ambalažnih materijala namijenjenih prehrambenim proizvodima, na njihovim vanjskim površinama. Što se tiče unutrašnjih površina, donji slojevi tiskanih vanjskih površina mogu dolaziti u direktan kontakt sa suhim, vodenastim ili masnim prehrambenim proizvodima, bez ikakva problema što se tiska tiče«, stoji u certifikatu. |
||
Kada deinking proces nije moguć...
Kako sve ne bi išlo glatko, ima nekoliko slučajeva gdje se deinking proces susreće s mnogo poteškoća ili ga je naprosto nemoguće izvesti.
Prvi primjer su flekso boje za tiskanje časopisa. Naime, te su boje topive u vodi tako da nemaju nikakve tendencije da idu u fazu zraka jer su savršeno “sretne” u vodi. To rezultira tamnijom papirnom masom koja se upotrebljava za niže kvalitete papira. Zbog toga se tako tiskane novine, primjerice u Italiji i Engleskoj, sakupljaju odvojeno od ostalog papira, što je izvedivo jer ljudi znaju razliku između tako tiskanih novina i ostalih tiskanih materijala. Ako se flekso novine nekim slučajem pomiješaju s drugim papirima u deinking postupku, pomoću izbjeljivanja se ipak može smanjiti šteta. Međutim, to je dosta skup postupak.
Materijali koji se tiskaju ink jet bojama na vodenoj osnovi imaju isti problem. Međutim, ovdje ne postoji rješenje za eventualnu korekciju jer su pigmenti značajno kemijski stabilniji u odnosu na boje koje se koriste za tiskanje novina. Dodatni problem je u tome što ljudi ne mogu na temelju ispisa razlikovati vrstu tiska tako da ovdje nije moguće ukloniti takav tisak od ostalih (osim ako je jasno naznačen).
Proizvođači ink jet boja puno rade na tome kako riješiti taj problem pomoću posebno premazanog papira ili pomoću specijalnih dodataka tijekom tiskanja koji bi pigmente držali zajedno i time postali netopivi u vodi. To bi svakako pomoglo kod uklanjanja čestica boje. Dakle, trebaju biti sigurni da je stvrdnjavanje na površini papira dovoljno dobro kako nakupljene čestice ne bi ponovno postale topive. Za tu je tehnologiju to od presudnog značaja jer većina trenutačnih ink jet boja nema takvu mogućnost.
UV boje su neka druga vrsta boja koje uglavnom nisu razgradive. Sve boje - UV flekso, UV ofset ili UV ink jet - imaju takve probleme. Međutim, tu nije problem ostati u vodenoj fazi, nego se film boje ne može razbiti u manje čestice, što rezultira time da mjehurići zraka ne mogu oduzeti čestice boje iz papirne mase. Rezultat toga su vidljive velike mrlje koje sprječavaju izradu papira visoke kvalitete kao što su bijeli papir ili higijenski papir. Te mrlje ne mogu biti uklonjene niti tehnikom filtracije i to zbog kaučuka koji je prisutan u tim bojama.
Tekući toner je posljednja vrsta boje koja još uvijek ima problema s deinking postupkom. Tekući toner ima isti problem kao UV boje, što rezultira velikim mrljama nakon deinking procesa.
Tehnologija suhog tonera postoji više od 50 godina. Godišnja proizvodnja suhog tonera u svijetu je viša od 300.000 tona, što je pet puta više nego što je bila produkcija svih ink jet boja u prošloj godini.
Do sada nisu postojali nikakvi problemi sa suhim tonerom i sve nedavne dodatne studije dokazuju da je tome još uvijek tako. Stoga je Xeikon uvjeren da visoko produktivni digitalni tiskarski strojevi ne bi smjeli koristiti tehnologiju ili materijale koji imaju problem s reciklažom papira.
Godišnje se na Xeikon strojevima pomoću suhog tonera tiska nekoliko milijardi stranica i odgovorno jamčimo svim našim klijentima da je papir otisnut s našim tonerima kompatibilan sa svim deinking instalacijama u cijelom svijetu.
Pripremio: Andrej Štrus, Xeikon Austria GmbH, Beč