Usprkos pozitivnom trendu u 2008. kad je prestigla rezultate iz 1990. za ogromnih 325 posto, hrvatska grafička industrija ne uspijeva se izdići iznad sveukupne situacije u hrvatskom gospodarstvu. U 2008. proizvodnja je bila 275 posto veća no u 2000. godini, a tome je pridonijelo i investiranje u opremu. Bez obzira na danas još uvijek sjajnu i sofisticiranu tehnološku opremljenost, grafičari i tiskari jednostavno nemaju posla. Sve je stalo: od prodaje časopisa do proizvodnje komercijalnih materijala. U takvoj situaciji pate proizvođači i distributeri strojeva, tiskari i radnici. S ciljem što kvalitetnijeg prikaza situacije, razgovarali smo s nekoliko ljudi iz branše: tajnikom Udruženja grafičko-prerađivačke industrije HGK-a Rajkom Naprtom, predsjednikom Sindikata grafičara Stjepanom Kolarićem, voditeljem prodaje u manrolandu Hrvatska Marijem Pećarinom, direktorom Heidelberg Hrvatska Zoranom Mitrovićem, članom Uprave Printera grupe Tomislavom Krajačićem i direktorom Tiskare Meić Milanom Vukadinovićem. Svaki je iz svoje perspektive obrazložio u kojem se segmentu poslovanja pojavljuju najveći problemi i na koji način vide izlaz iz krize.

Izgubili smo 15-godišnji zalet
Rajko Naprta, tajnik Udruženja grafičko-prerađivačke industrije HGK-a, ovih je dana poprilično zauzet promjenama klasifikacije skupina. Naime, Državni zavod za statistiku izvršio je promjenu u klasifikaciji gospodarskih djelatnosti, zbog usklađivanja s istima u Europskoj uniji.Dosadašnja skupina DE 21 (proizvodnja celulo­ze, papira i kartona, proizvoda od papira i kartona) postala je C 17 (proizvodnja i prerada papira), a DE 22 (izdavačka i tiskarska djelatnost, umnožavanje snimljenih zapisa) sad se dijeli na C 18 (tiskarska proizvodnja), J 58 (izdavačka djelatnost) i J 59 (kinematografija). Upravo zbog tih promjena odsad će biti jednostavnije i lakše pratiti kretanja proizvodnje u gospodarskim djelatnostima, ali u ovom trenutku teško je uspoređivati kretanja jer nedostaju usporedni podaci za prethodne godine. Ipak, iz statistike je razvidna činjenica da proizvodnja časopisa pada od listopada 2007. godine, a proizvodnja komercijalnih materijala od svibnja 2008. godine. Dnevne novine su se “popravile” u ovoj godini, no treba uzeti u obzir da su se pojavili i novi roto-tiskani proizvodi, tako da se sada u dnevnim novinama “krije” i dio proizvodnje knjiga i ostalih tiskanih materijala. Pada i broj zaposlenih, pa nažalost, možemo reći da je grafička industrija počela gubiti svoj 15-godišnji zalet, riječi su Rajka Naprte. U tiskarsku opremu, i to u strojeve, u razdoblju od 2000. do 2007. uloženo je više od 500.000.000 američkih dolara, što znači da je grafička industrija danas vrlo dobro opremljena i jedini problem je dostupna količina posla. Problem je i pad tiska komercijalnih materijala od prvog do osmog mjeseca ove godine 15 posto, što implicira da su veliki oglašivači smanjili svoj financijski pritisak (i) na grafičare.

Oko 85 posto ljudi zaposleno je na određeno
Usporedba razdoblja od siječnja do kraja kolovoza u ovoj i 2008. godini pokazala je da je stopa nezaposlenosti u grafičkoj i nakladničkoj djelatnosti povećana 7,5 posto. Upravo zato razgovarali smo sa Stjepanom Kolarićem, predsjednikom Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske koji broji oko 5500 članova. Iako je Sindikat uspio u pojedinim grafičko-nakladničkim tvrtkama sačuvati radna mjesta dogovarajući kolektivni ugovor s radnim vremenom od 37 sati tjedno, situacija je teško popravljiva.
- Najviše stradavaju niskokvalificirani radnici koji obavljaju pomoćne poslove i poslove u doradi, što se objašnjava maksimalnom iskorištenošću radnika. Iznenađuje da bez posla ostaje i mnogo visokokvalificiranih radnika, i to zbog visokosofisticiranih strojeva koji su toliko unaprijeđeni da rade gotovo sami.


Problem predstavlja i trend zapošljavanja na određeno koji je započeo 2003. godine, a uslijed krize još je ojačao - danas se oko 85 posto novih ljudi zapošljava upravo na određeno vrijeme. Takvi radnici prvi su na udaru kad u tvrtki ponestane posla. Njihovo radno mjesto je nesigurno pa zbog stalne neizvjesnosti dolazi do stresa koji za sobom vuče razne frustracije i nesigurnosti u čitavoj obitelji. Mnogi mjesecima ne rade i ne primaju plaću, čekajući rješenje svog statusa okončanjem stečaja tvrtke ili odlaska u mirovinu. Kolarić primjećuje da zbog gubitka posla, uslijed destabilizacije individue, sve češće dolazi do niza problema poput alkoholizma, konzumiranja droga, pa i razvoda brakova.
- Ulaskom u sferu kapitalizma javila se neizvjesnost tržišne radne snage. Zato u vrijeme nezaposlenosti sindikat članovima predstavlja agenciju s informacijama, znači moralnu potporu i pruža sigurnost koju mu ne pruža država i pravosudni sustav, objašnjava Kolarić.
Uslijed recesije i smanjivanja radne snage i sindikat doživljava određene promjene. Iako dolazi do sporadičnog ispisivanja iz sindikata, u 2008. i 2009. godini 2,5 posto, dijelom zbog češćih umirovljenja uz stimulativne otpremnine, dijelom zbog mladih ljudi koji tek ulaze na tržište rada, članarina i dalje iznosi 1,5 posto neto plaće, što u potpunosti pokriva radno-pravnu zaštitu.
- Mladi obrazovani ljudi misle da mogu individualno rješavati svoje probleme zato jer nisu dovoljno informirani, ni tijekom izobrazbe, ni na novom radnom mjestu. Poslodavci u privatnim tvrtkama negativno percipiraju sindikat misleći da okrećemo posloprimce protiv njih, ali to uopće nije tako. Mi nismo bundžije; naš je cilj na nacionalnoj razini regulirati odnose između rada i kapitala, na zakonit način odrediti cijenu rada i pobrinuti se da ljudi budu zadovoljni, ističe Kolarić.
Prosječan grafičar danas živi u skladu s prosjekom hrvatskog građanina. Prihodi su mu sve manji u odnosu na životne potrebe: plaća zdravstveno osiguranje koje je kvalitetom ostalo isto, plaća školovanje djece koje je zakonom obvezno. Ono što je najteže jest to što je u stalnom strahu od umirovljenja.
- Oko 70 posto umirovljenika osuđeno je na siromaštvo jer je mirovinski sustav u potpunosti obezvrijeđen, zaključuje Kolarić.

Posluju najosposobljeniji proizvođači.
Neki od najjačih proizvođača grafičkih strojeva i opreme u Hrvatskoj bilježe promjene u poslovanju. Mario Pećarina, voditelj prodaje u tvrtki manroland Hrvatska, objašnjava da je poslovanje te tvrtke optimalno, s obzirom na aktualnu gospodarsku situaciju. Ove godine manroland je u Tiskari Zagreb instalirao novinsku rotaciju Geoman, a u tijeku je instalacija komercijalne rotacije Rotoman u tiskari Vjesnik.
- Poslove naplaćujemo u pravilu bez većih problema, što je rezultat kvalitetnog odnosa s partnerima. Na tržištu je ojačala nelojalna konkurencija u vidu proizvoda slabije kvalitete i niže cijene, a to je vidljivo u finalnom proizvodu. Zato trenutno dobro posluju samo najosposobljeniji proizvođači.
Trenutna kriza utječe na to da je servisiranje postojećih manrolandovih strojeva jače nego prije. To podrazumijeva razne nadogradnje u smislu modernizacije postojeće opreme.
Pećarina primjećuje da se na tržištu događa rekonstrukcija.


- Tiskare kojima je imperativ visoka kvaliteta finalnog proizvoda ne moraju se brinuti za svoju budućnost, zaključuje Pećarina.
Zoran Mitrović, direktor tvrtke Heidelberg Hrvatska d.o.o., također zaključuje da je svjetska ekonomska kriza, kao i u drugim branšama, ostavila traga i u grafičkoj branši u Hrvatskoj, pa tako i kod njih.
- Prošla godina 2008. za Heidelberg Hrvatsku bila je jako dobra. Uvjeti poslovanja tijekom ove godine su osjetno teži pa smo i mi poduzeli niz neophodnih mjera kako bi se prilagodili danim uvjetima i okvirima poslovanja, zaključuje Mitrović.

Tiskari imaju problema s naplatom posla.
Tržištu se prilagođavaju i pojedini tiskari. Primjerice, početkom godine tiskare Kratis, Gipa i Bauer udružile su se u tiskarsku grupaciju Printera Grupa. Predsjednik Uprave Tomislav Krajačić naglašava da su Printerini proizvodni kapaciteti konstantno puni, ali da nisu pošteđeni određenih problema u poslovanju.
- Naplata je prilično otežana i usporena pa je likvidnost tvrtke ugrožena. Iako su cijene naših usluga pale 10 do 15 posto, mi ne odustajemo od kvalitete - visok stupanj proizvoda drži nas konkurentnima, ističe Krajačić.

U 2009. u Printeri nije bilo ulaganja u nove strojeve jer postojeći odgovaraju potrebama. Nisu provodili veća otpuštanja radnika, ali nekoliko njih moralo je otići, što je više rezultat udruživanja tiskara no recesije. - Naši su radnici informirani o situaciji i dišu u duhu tvrtke. Vrlo smo ponosni na njih. Svima nam je želja da ovakava situacija što kraće potraje, objašnjava Krajačić.
Kao i u svakoj industriji, jači tiskari opstaju, a slabiji dolaze u još veće probleme. Krajačić predviđa da će mnogo tiskara u Hrvatskoj zatvoriti svoja vrata, a ljudi koji drže do kvalitete i standarda postati još bolji i pouzdaniji poslovni partner.
Tiskara Meić spustila je cijene svojih usluga deset posto, ali bilježi probleme s naplatom posla. Direktor Milan Vukadinović objašnjava da je poslovanje zbog toga otežano.

- Kod nas u tiskari radi 91 osoba. Nismo imali otpuštanja, ali nismo bili u mogućnosti ugovore na određeno produljiti na ugovore na neodređeno. Bez obzira na sve, i dalje koristimo vrhunske materijale jer nam je kvaliteta na prvom mjestu, objašnjava Vukadinović.
Više no ikada na grafičku industriju može se primijeniti Darwinova teorija evolucije. Na grafičko-prerađivačkom tržištu ostat će doista najjači i najopremljeniji. Spretniji i iskusniji pronaći će tržišnu nišu koja će ih možda izvući, a možda uvući još dublje u krizu.