• Ambalaža i polimerni materijali – stanje i pravci razvoja 

Perspektive razvoja plastične ambalaže su daleko optimističnije nego što je perspektiva ambalažne industrije u cjelini. Plastični ambalažni materijal u usporedbi s klasičnim materijalima za proizvodnju ambalaže, kao što su papir, metal i staklo, ima niz prednosti: cijena, savitljivost, nosivost, niska specifična masa, barijerna svojstva, biorazgradivost te velike mogućnosti u dizajniranju gotove ambalaže. Ukupan rast plastične ambalaže značajno varira ovisno o tipu ambalaže, ali se primjerice očekuje brži rast blister i PET ambalaže, dok se za "čvrstu" ambalažu i monoslojne plastične filmove očekuje niža stopa rasta. Barijerne višeslojne folije, aktivna ambalaža te nanoplastična ambalaža predstavljaju novo područje razvoja u industriji pakiranja hrane i pića. Razvoj novih modifikacija tzv. pametne ambalaže očekuje se u području pakiranja hrane, osobne higijene, medicinskoj i farmaceutskoj ambalaži. Razvoj plastične ambalaže neizostavno je povezan i s pitanjem njezina utjecaja na okoliš. Bioplastika predstavlja nove izazove u proizvodnji ambalaže, kao i pitanja povezana s mogućim biokemijskim procesima razgradnje i uključivanja u ciklus ugljika.

Marica Mlinac Mišak, Patent Portae j.d.o.o., Zagreb
 

 • Pregled stanja industrije plastike i gume u RH 

Prezentacija donosi prikaz stanja i perspektiva industrije plastike i gume u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na proizvodnju plastične ambalaže.

Gordana Pehnec Pavlović; Odjel za kemiju i nemetale Sektora za industriju pri HGK, Zajednica za plastiku i gumu pri HGK, Zagreb
 

 • Polimerni nanokompoziti kao ambalažni materijali za pakiranje hrane - izazovi 21. stoljeća 

Današnji udio potrošnje sintetskih polimernih materijala koji se koriste za ambalažu iznosi 42 posto. U posljednjem desetljeću upotreba polimera za pakiranje prehrambenih proizvoda izrazito je porasla, a najzastupljeniji polimeri su poliolefini (polietilen i polipropilen), polistiren, polietilentereftalat, poliamid... No reciklaža tih materijala je otežana, a rast ekološke svijesti i bojazan od nestanka fosilnih goriva doveli su do novih zahtjeva u primjenama ambalaže: održivosti, eko-učinkovitosti i biorazgradivosti pa su istraživanja usmjerena ka upotrebi biorazgradljivih polimera i biopolimera kao mogućoj zamjeni tradicionalnih nerazgradljivih materijala. Međutim, šira primjena biorazgradljivih materijala u odnosu na sintetske polimere je ograničena zbog njihovih slabijih svojstava, otežane prerade i cijene. Ti se problemi mogu premostiti primjenom nanotehnologije i razvojem novih hibridnih materijala. Ubacivanjem nanočestica u matricu biorazgradljivog ili biopolimera moguće je dobiti polimerne nanokompozite značajno poboljšanih svojstava. Rezultat ugradnje nanočestica u polimernu matricu je ambalaža s unaprijeđenim mehaničkim, termičkim i barijernim svojstvima, kao i interaktivna ambalaža.

Branka Pilić, Katedra za inženjerstvo materijala, Tehnološki fakultet Novi Sad, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija
 

 • Polietilenski nanokompozitni filmovi za pakiranje hrane - rezultati istraživanja 

Usprkos multifunkcionalnosti i mnogim dobrim svojstvima, nedostatak polimerne ambalaže je propusnost na kisik, ugljikov dioksid, organske pare i vodenu paru. Glavni čimbenik koji utječe na kvarenje hrane prisutnost je kisika koja dovodi do tamnjenja hrane uslijed izravne oksidacije te do pojave užeglih okusa i/ili indirektne oksidacije koja uzrokuje kvarenje hrane uslijed pojave mikroorganizama. Povećana potražnja za novim materijalima za pakiranje hrane, unaprijeđenih svojstva i povećane zdravstvene sigurnosti, uvjetovala je značajan napredak znanosti o materijalima i nanomaterijalima. S ekonomskog stajališta vrlo je zanimljivo unaprijediti svojstva jednostavnih polimernih materijala koji su na tržištu prisutni u velikim količinama kao što je to polietilen (PE). Iz tog je razloga istražen utjecaj nanočestica i nanopunila na barijerna, mehanička i toplinska svojstva polietilenskih (PE) nanokompozitnih filmova. Ambalažni filmovi pripremljeni su ekstrudiranjem PE uz dodatak nanočestica te kao dvoslojni filmovi PE prevučenog tankim filmom polikaprolaktona (PCL) u kojem su dispregirane nanočestice metalnih oksida, nanopunila te zeolit. U tu svrhu koristile su se aktivne tvari kao što su: magnetit, cinkov oksid, aluminijev oksid, titanov dioksid, srebni ioni, zeolit i montmorilonitna glina da se unaprijede prije navedena funkcijska svojstava ambalaže uz zadržavanje zdravstvene ispravnosti.

Zlata Hrnjak-Murgić, Ana Rešček*, Ana Ptiček Siročić**, Ljerka Kratofil Krehula, Zvonimir Katančić; Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb; *Pik Vrbovec-mesna industrija d.d., Vrbovec; **Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb

 • Aktivna višeslojna polimerna ambalaža za pakiranje hrane

Polimerni ambalažni materijali danas imaju vrlo značajnu ulogu u pakiranju hrane te je zbog toga izuzetno važno da udovoljavaju zadanim specifičnim uvjetima. Naročito je važno da posjeduju svojstvo smanjene propusnosti odnosno permeabilnosti na kisik, vlagu, CO2, SO2, čime se produljuje vijek trajanja zapakiranog proizvoda. Važno je istaknuti da su osim povećanih barijernih svojstava, za polimernu ambalažu često od presudnog značaja i toplinska svojstva. S jedne strane, ambalaža štiti proizvod/namirnicu od razlaganja, a s druge strane, mora podnijeti veliku razliku u temperaturi kao npr. kod zagrijavanja smrznute hrane. Tako aktivna ambalaža pomoću nanotehnologije može doprinijeti smanjenju propadanja mnogih namirnica, bilo izravnom ili neizravnom oksidacijom, ugradnjom nano hvatača kisika i drugih aktivnih komponenti. Aktivna ambalaža definira se kao ambalaža koja sadrži ciljane aktivne komponente koje oslobađaju ili apsorbiraju tvari u ili iz upakiranog proizvoda te iz okoline. Aktivne tvari, često su to nanočestice, djeluju na različitim principima, na primjer vežu na sebe vodenu paru ili kisik ili djeluju antimikrobno i na taj način usporavaju kvarenje hrane. Aktivne tvari mogu se unijeti u polimerni film kroz pripravu dvoslojnih filmova gdje je komercijalni film presvučen tankim premazom filma koji sadrži aktivne tvari. U radu su istraživani dvoslojni polietilenski (PE) filmovi presvučeni polikaprolaktonom (PCL). Aktivne tvari bile su aluminijev oksid (Al2O3) i magnetit (Fe3O4) budući da značajno smanjuju propusnost filma na vodenu paru odnosno na propusnost kisika. Uzorci su okarakterizirani određivanjem barijernih svojstava, ali i određivanjem mehaničkih i toplinskih svojstava budući da su od iznimnog značaja za polimernu ambalažu. Dobiveni rezultati ukazali su da dodatak aktivnih tvari znatno unaprjeđuje funkcijska svojstva polimerne ambalaže, a da pritom zadržavaju dobra ostala svojstva ambalaže.

Ana Rešček, Zlata Hrnjak-Murgić*, Ljerka Kratofil Krehula*, Anita Ptiček Siročić**; PIK Vrbovec-mesna industrija d.d., Vrbovec,*Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb;** Geotehnički fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
 

 • Ambalaža za svježu hranu - manja težina i manje otpada, a beskompromisna kvaliteta

Vječna tema zadnja dva desetljeća je smanjenje težine ambalažnih materijala. Međutim, sve se češće susrećemo s ograničenjima vezanima uz primjenu na linijama za pakiranje i zahtjevima koje materijali moraju ispuniti (npr. otpornost na bušenje) u proizvodnom procesu, što je teško uskladiti s težnjom za smanjenjem težine materijala.
Razmotrit će se tri koncepta jednostavno primjenjiva na komercijalnoj bazi bez ikakvih kompromisa u izvedbi u odnosu na zahtjeve ili troškove:
-  Form-fill-seal aplikacije za sir i slične proizvode
-  filmovi za poklopce
-  vrećice.
Smanjenje težine ide uz smanjenje emisije stakleničkih plinova. Još veći učinak s aspekta zaštite okoliša i reduciranja troškova postiže se smanjenjem količine pokvarenih proizvoda i proizvoda vraćenih s prodajnog mjesta. Predstavit će se primjeri vezani uz vaakumsko pakiranje svježeg mesa i mesnih prerađevina. Unaprjeđenje kvalitete ne ide na račun težine; još bolje, usko su povezani.

Andrzej Kuzia, DuPont de Nemours, Poland
 

 • Aktivna i inteligentna ambalaža 

Aktivna i inteligentna ambalaža novi su oblici pakiranja kojima je cilj poboljšanje kvalitete upakiranih proizvoda. Aktivna ambalaža bazira se na upotrebi aktivnih komponenata koje mogu kontrolirati koncentraciju kisika, ugljikova dioksida, vlage, upijati strane mirise, ali i djelovati antimikrobno. Takva ambalaža "osjeti" promjene u okolini te samostalno utječe na njih. Inteligentna ambalaža s internim ili eksternim indikatorima na svojoj površini može osjetiti promjene unutar pakovine te informirati potrošača o tim promjenama, ali ne smije mijenjati osobine ambalaže. Obje vrste ambalaže imaju brojne prednosti pred tradicionalnim "pasivnim" oblicima pakiranja (ekonomska prednost, utjecanje na vremenske procese koji se odvijaju u zapakiranoj namirnici, razni sekundarni efekti, pojednostavljenje tehnološkog procesa, pružanje više informacija). Neki oblici aktivne i inteligentne ambalaže komercijalizirani su, dok su drugi u fazi istraživanja. Zbog brojnih prednosti očekuje se njihov daljnji razvoj, posebice u kombinaciji s polimernim materijalima.

Lidija Jakobek, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek
 

 • Migracija tvari iz PET ambalaže 

U cilju zaštite zdravlja potrošača zakon predviđa vrlo visoke zahtjeve za plastičnu ambalažu koja dolazi u dodir s hranom. Osim visokih zahtjeva zdravstvene ispravnosti, postavljeni su i visoki zahtjevi u zaštiti okoliša. Kako se plastična ambalaža ne razgrađuje u okolišu, neophodno je zbrinjavanje plastičnog otpada, što predstavlja dodatne troškove za proizvođače. Jedan od najčešćih polimernih materijala koji se mehanički reciklira, a primjenjuje se za neposredan dodir s hranom, je poli(etilen-tereftalat) (PET). Zbog svojih niskodifuzivnih karakteristika predstavlja barijeru za različita vrsta onečišćenja koja se mogu akumulirati u materijalu te na taj način otpustiti u hranu, uslijed čega postoji velika opasnost od kontaminacije hrane ambalažom, posebice onom koja je mehanički reciklirana jer dolazi do razgradnje i promjene strukture polimera uz izdvajanje malih molekula (niskomolekularnih spojeva). Primjerice, na postojanost PET-a i njegove strukture značajno utječe broj ciklusa recikliranja. Prijenos tvari uslijed nedovoljne nepropusnosti posebice je značajan kod PET ambalaže za pakiranje mineralne vode i gaziranih pića. Najčešći oblik prijenosa tvari kroz plastičnu, pa tako i PET ambalažu, odvija se kroz materijal u hranu difuzijom, rezultat čega je migracija.

Nino Dimitrov, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb

• Prednosti In Mould etiketa 

Najbrže rastuća tehnologija dekoriranja ambalaže su In Mould etikete koje su danas u širokoj primjeni uglavnom za ambalažu prehrambenih proizvoda (mliječni proizvodi, sladoledi, salate, dehidrirani i praškasti proizvodi, razni namazi itd.), a također je prisutan trend rasta kod kozmetičkih, kemijskih i proizvoda za autoindustriju.
In Mould etikete nude niz prednosti u odnosu na konvencionalne etikete koje se koriste u proizvodnji, te pridonose povećanju vidljivosti proizvoda, skraćuju vrijeme u proizvodnom procesu i reduciraju troškove.
Dva su procesa proizvodnje ambalaže od polimernih materijala kod kojih je moguće aplicirati In Mould etiketu. Injection Moulding se većinom koristi za tube, podloške i razne tipove posudica. Uglavnom se koriste sljedeći materijali; PP, PE-HD, PS, PET i PVC. Drugi proces u kojem je moguće koristiti In Mould etikete je Blow-moulding, a koji se u većini slučajeva koristi za formiranje boca od polimernih materijala (PET). Ambalažu s apliciranim In Mould etiketama vrlo lako i jednostavno reciklirati s obzirom da su i spremnik i etiketa od istog materijala.

Renata Tomerlin, Podravka d.d., Koprivnica
 

 • Prednosti ambalaže od fleksibilnih materijala s dubokim tiskom i fleksotiskom 

Što se očekuje od ambalaže koja je primijenjena za pakiranje određene namirnice? Hoće li ispuniti očekivanja, odnosno hoće li pakiranje biti uspješno, u najvećoj mjeri ovisi o pravilnom izboru odgovarajuće ambalaže. Od ambalaže se očekuje da štiti upakirani sadržaj od svih vanjskih nepoželjnih utjecaja, od rasipanja, da ne reagira s proizvodom, odnosno da mu ne mijenja osnovna fizička, kemijska i senzorska svojstva te da ispunjava zakonsku regulativu. Koji su to materijali koji se upotrebljavaju u fleksibilnoj ambalaži kao laminati koji su sastavni dio kompozitne (laminirane) ambalaže za određene vrste proizvoda... svojstva i prednosti tih materijala...tisak na tim materijalima tehnikom dubokog tiska i fleksotiska...

Marijan Vuica, Muraplast d.o.o., Kotoriba

 • Noviteti u označavanju hrane 

 U prosincu ove godine postaje obvezna primjena Uredbe 1169/2011 o pružanju informacija o hrani potrošačima. Podsjećamo na novitete u označavanju, obvezne i dobrovoljne informacije te otvorena pitanja. Tijekom "prijelaznog razdoblja" hrana se mogla označavati, reklamirati i prezentirati sukladno odredbama starog Pravilnika o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane, ali i prema odredbama Uredbe, ovisno o izboru subjekta u poslovanju hranom koji je stavlja na tržište. Označavanje nutritivne deklaracije odnosno hranjive vrijednosti na hrani, kao jedan od obveznih podataka, postaje obveza tek od 13. prosinca 2016. Međutim, subjekti koji će se odlučiti za dobrovoljno navođenje nutritivne deklaracije na hrani i prije 2016., u razdoblju od 13. prosinca 2014. morat će je navoditi po "novom", odnosno sukladno Uredbi.
Sanja Kolarić Kravar, Služba za označavanje i temeljne zahtjeve kvalitete hrane, Ministarstvo poljoprivrede RH, Zagreb
 

 • Svojstva i primjena filma biorazgradljivog u morskom okolišu 

Čovjek je uzročnik morskog otpada, ispuštajući ga namjerno ili nenamjerno u jezera, mora ili oceane. Povećanom upotrebom plastike ljudski je utjecaj postao problematičan zbog velike količine nerazgradljive plastike koja predstavlja veliku opasnost za ribe i ostale morske životinje. Jedno od mogućih rješenja problema predstavlja plastika koja se biološki razgrađuje u morskom okolišu. Filmovi na osnovi poli(hidroksi-alkanoata) (PHA) pripadaju u takve materijale. U radu će biti prikazana svojstva i primjena filma na osnovi PHA.

Mladen Šercer, Maja Rujnić-Sokele; Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb