Nino Dimitrov diplomirao je 2002. godine na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, na kojem 2007. godine završava Interdisciplinarni poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij Ekoinženjerstvo te doktorira 2014. godine. Od 2003. godine zaposlen je u Službi za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Odjelu za kontrolu zdravstvene ispravnosti voda i vodoopskrbu. U studenom 2004. godine unutar Službe za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo zaposlen je kao stručni suradnik u Odjelu za predmete opće uporabe, a primarno radno područje su mu materijali i predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom te rad na sustavu kvalitete prema zahtjevima norme HRN EN ISO 17025. Odlukom Vlade RH 2005. godine postaje član pregovaračke skupine za vođenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske EU: Radna skupina za poglavlje 12. ˝Sigurnost hrane˝ u  području materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom. Godine 2009.  postaje član  Tehničkog odbora za norme u području HZN/TO 34/PO2- materijali i predmeti u kontaktu s hranom, kao i član Radne skupine za izradu Pravilnika o predmetima i materijalima koji dolaze u neposredan dodir s hranom. Od 2013. godine zaposlen je na mjestu voditelja Odsjeka za materijale i predmete koji dolaze u neposredan dodir s hranom u Službi za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Laboratorij za materijale i predmete koji dolaze u neposredan dodir s hranom. Godine 2013.  imenovan je za člana ekspertne grupe Odbora za zaštitu potrošača za područje ambalaže P-SC-EMB  European Directorate for the Quality of Medicines & HealthCare (EDQM-a) Vijeća Europe u Strasbourgu.

Zlata Hrnjak-Murgić diplomirala je na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sada Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, pod mentorstvom prof. dr. sc. Darka Skansija. Magistrirala je 1988., a doktorirala 1996. na istom fakultetu, pod mentorstvom prof. dr. sc. Jasenke Jelenčić. Od 1983. do 1985. godine bila je zaposlena kao asistentica na Zavodu za anorgansku kemiju na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1985. godine pa sve do danas zaposlena je na Zavodu za polimerno inženjerstvo i organsku kemijsku tehnologiju na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije. Godine 1999. godine izabrana je u zvanje docenta, 2004. u zvanje izvanrednog profesora, a 2009. godine u zvanje redovitog profesora. Njezina znanstvena djelatnost u području je kemijskog inženjerstva i materijala. U svom istraživačkom radu dala je značajan međunarodni doprinos iz područja istraživanja polimernih materijala, polimernih mješavina i (nano)kompozita. Kao autor i koautor objavila je 35 rada u časopisima citiranim u svjetskim bazam (CC, SCI i SCI-expanded), 5 radova objavljenih u časopisima citiranim u sekundarnim publikacijama, 19 radova objavljenih u zbornicima s međunarodnih znanstvenih skupova, 5 radova objavljenih u zbornicima s domaćih znanstvenih skupova te 4 stručna rada. Aktivno je sudjelovala na 40 međunarodnih i 31 domaćem skupu. Vodila je i međunarodne i domaće projekte, recenzirala 54 znanstvena rada za 11 znanstvenih časopisa, bila je recenzent 30 međunarodnih projekata, dva sveučilišna studija, jednog sveučilišnog udžbenika. Članica je više znanstvenih i stručnih društava: Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Hrvatsko društvo za elektronsku mikroskopiju, Društvo diplomiranih inženjera i prijatelja kemijsko tehnološkog studija (AMACIZ), European Microscopy Society, European MODEST Society (Modification Degradation and Stabilization), International Processing Society (IPPS). Također, bila je predsjednica Tehničkog odbora DZNM/TO 531, Plastika i guma, kao i članica radne podskupine za izradu pravilnika - za pripremu pregovora za poglavlje 12. – podskupina za Pakiranje hrane. Dodatno se usavršavala na Deutschen Kunststoff-Institutu u Njemačkoj te na Sveučilištu Bath, UK.

Lidija Jakobek diplomski studij i poslijediplomski znanstveni doktorski studij završila je na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek. Od 2001. godine radi na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku, na Katedri za primijenjenu kemiju i instrumentalne metode. Njena nastavna djelatnost vezana je uz održavanje nastave iz predmeta Ambalaža i pakiranje hrane, Fizikalna kemija, Instrumentalne metode analize, Ambalažni materijali i ambalaža, Inženjerska kemija, Instrumentalne metode II.
Sudjelovala je u radu na tri znanstveno-istraživačka projekta financirana od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske te je bila voditeljica jednog projekta financiranog od Sveučilišta u Osijeku. U okviru rada na projektima njena znanstveno-istraživačka problematika bila je vezana uz karakterizaciju polifenolnih spojeva u voću i vinu HPLC tehnikama s UV/Vis i PDA detektorima, istraživanja antioksidacijskih svojstava polifenola te interakcija između polifenola.
Znanstveno se usavršavala u Austriji na Institutu za vina (tijekom 2002.), u Španjolskoj na CEBAS-CSIC Institutu u Murciji te u Finskoj na Sveučilištu u Helsinkiju s ciljem upoznavanja normalno-fazne kromatografije.
Kao autor/koautor objavila je ukupno 25 radova, od toga 14 radova citiranih u CC časopisu, jedan rad citiran u SCI-expanded, četiri znanstvena rada iz skupine (a2), četiri rada u zbornicima radova s međunarodnog kongresa te dva rada u zbornicima radova s domaćeg kongresa. Aktivno je sudjelovala na više međunarodnih i domaćih skupova. Bila je voditeljica više diplomskih i završnih radova.

Sanja Kolarić Kravar diplomirala je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Nutricionizam. Na istom je fakultetu upisala poslijediplomski znanstveni studij Nutricionizma te doktorirala 2012. godine. Od 1997. do 2000. godine radi u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, nakon čega se zapošljava u Državnom inspektoratu i to kao stručni suradnik do 2003. godine, kada postaje gospodarski inspektor. U ožujku 2009. godine postaje viši gospodarski inspektor, a od studenog 2011. godine radi kao načelnica Odjela nadzora hrane. Od početka 2013. godine radi u Ministarstvu poljoprivrede na mjestu voditeljice Službe za opće principe sigurnosti i kakvoću hrane. Koautorica je nekoliko znanstvenih radova. Aktivno je sudjelovala na više domaćih i međunarodnih kongresa i stručnih skupova. Tijekom listopada 2006. godine bila je na stručnom usavršavanju u Wageningenu u Nizozemskoj, vezano uz područje sigurnosti hrane. Godine 2012. godine završila je program za rukovodeće državne službenike u Državnoj školi za javnu upravu. Članica je Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista.

Andrzej Kuzia diplomirao je na Tehnološkom sveučilištu u Poljskoj, specijalizirajući se za područje polimera.
Do 1991. radio je za poljski Centar za istraživanje i razvoj ambalaže, u početku u odjelu istraživanja, a kasnije na raznim menadžerskim pozicijama. Godine 1991. otvara konzultantsku agenciju koja pruža niz ekspertiza i studija izvedivosti za tvrtke koje se bave ambalažom, financijske institucije i ostale zainteresirane strane. Njegova suradnja s DuPontom datira još iz tog perioda. Od 1988. do 1995. godine bio je registrirani stručnjak za ambalažu u UNIDO-u (United Nations Industrial Development Organization) u Beču, sudjelujući u dva projekta za zemlje u razvoju.
Od 1998. godine bio je zaposlenik odjela Packaging & Industrial Polymers DuPonta de Nemours, zadužen za različite aktivnosti (prodaja, marketing, tehnička podrška) u Poljskoj i ostalim zemljama Srednje Europe. Trenutačno je zaposlen na poziciji menadžera razvoja za Srednju Europu.

Marica Mlinac Mišak diplomirala je 1972. na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sada Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije. Magistrirala je na istom fakultetu 1975. i doktorirala  1983. pod mentorstvom prof. Dragutina Fleša. Radno iskustvo stjecala je u tvornicama RIZ i OKI, te u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo kao voditeljica Informacijskog centra za intelektualno vlasništvo.
Njezina znanstvena djelatnost vezana je uz istraživanje svojstava polimernih materijala, njihove modifikacije, prirodnu i umjetnu razgradnju i stabilizaciju  te proizvodnju foto - i biorazgradljivih ambalažnih materijala. Od 1998. do 2008. bila je voditeljica ovlaštenog ispitnog laboratorija za mehaničko fizikalna i kemijska svojstva polimernih materijala i proizvoda.
Kao autor i koautor objavila je 20 radova u svjetskim bazama ( CC, SCI), više od 30 radova u zbornicima radova međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova. Predsjednica je Tehničkog odbora TO 138 (Plastične cijevi, spojnice i ventili za prijenos tekućina), i Tehničkog odbora TO 531 ( Plastika) te članica TO 508 (Ambalaža i pakiranje) , Hrvatskog zavoda za norme(HZN). Redovna je članica CEN Tehničkih odbora CEN/TC 249 Plastika i CEN/TC 261 Packaging te ASTM D20 Plastika.
Dugogodišnji je stalni sudski vještak pri Županijskom sudu u Zagrebu, za područje kemijskog inženjerstva, polimernih materijala, zaštite okoliša te zaštite i povrede prava intelektualnog vlasništva.
Članica je stručnih društava - Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa te American Chemical Society.

Gordana Pehnec Pavlović diplomirala je na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu,  smjer organski materijali – polimeri, a magistrirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, područje Poslovni marketing.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori zaposlena je od 1993.godine, trenutačno je voditeljica Odjela za kemiju i nemetale u Sektoru za industriju. Od 1999.godine obavlja funkciju tajnice Zajednice za plastiku i gumu koja djeluje pri HGK. Od 2005. članica je savjetodavnog tijela Europskog udruženja proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope, regije Mediteran, te njihov predstavnik za Hrvatsku. Tijekom rada u HGK završila je brojna usavršavanja kroz razne specijalističke seminare, konferencije, savjetovanja i radionice.

Branka Pilić izvanredna je profesorica iz područja inženjerstva materijala na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu, te prodekanica za znanost.  Diplomirala je na Tehnološkom fakultetu, smjer sintetski polimeri, a na istom fakultetu je i magistrirala 2001. te doktorirala 2006. godine.
Njezina profesionalna orijentacija i područje djelovanja je tehničko-tehnološko inženjerstvo, inženjerstvo materijala i polimerni nanokompoziti.
Članica je Srpskog kemijskog društva, a 2009. godine boravila je SAD-u (Institute for lasers, Photonics and Biophotonics) kao gostujući profesor.
Poslovno iskustvo je stjecala u tvrtki Poli, kao stručni suradnik na poslovima konzultantskih usluga iz područja prerade i primjene sintetskih polimera, Valorplast, kao komercijalno-tehnička suradnica na poslovima organizacije prodaje plastičnih granulata kompanije BASF, te na pružanju preporuka primjene plastičnih materijala i uvođenju novih tipova materijala u proces proizvodnje. Sudjelovala je u brojnim međunarodnim projektima te u znanstveno-istraživačkim projektima Ministarstva za nauku Republike Srbije.

Ana Rešček diplomirala je 2008. godine na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je 2014. godine obranila doktorsku disertaciju na temu 2Aktivna ambalaža za pakiranje hrane na osnovi modificiranih polietilenskih nanokompozitnih filmova". Od 2008. do 2010. zaposlena je u službi razvoja u PIK Vrbovec-mesnoj industriji d.d., a od 2010. zaposlena je na mjestu voditelja projekta za razvoj novih proizvoda u istoj službi. Tijekom zaposlenja dodatno se usavršavala sudjelovanjem na stručnim seminarima i kongresima. Trenutno sudjeluje u radu projekta "Otvorene inovacije" s kompanijom NineSigma, koji financira Agrokor d.d. (2013. – 2014.) i u radu projekta "Potpora istraživanjima 1, Barijerna svojstva ambalažnih dvoslojnih filmova polietilen/polikaprolakton modificiranih nanočesticama" koji financira Sveučilište u Zagrebu (2013. – 2014.). Objavila je ukupno četiri znanstvena rada, od kojih su dva u časopisima citiranim u svjetskim bazama (CC baza).

Maja Rujnić-Sokele diplomirala je 1993. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a iduće se godine zapošljava na Katedri za preradu polimera. Magistrirala je 2002. na istom fakultetu, smjer Strojarske tehnologije. Sudjelovala je u radu tri znanstveno-istraživačka i dva tehnologijska projekta financirana od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, te tri međunarodna projekta.

Autorica odnosno koautorica je stotinjak stručnih i znanstvenih radova iz područja prerade polimera. Uža znanstvena i stručna područja kojima se bavi su plastična ambalaža, bioplastični materijali i oporaba plastičnog i gumenog otpada.

Renata Tomerlin diplomirala je na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1997. godine. Od 1997. do 1998. radila je u Bilokalniku - IPA (industrija papirne ambalaže) u odjelu Centralne tehnološke pripreme. Od 1998. godine zaposlena je u Podravki d.d. u sektorima Marketing, Korporativne komunikacije, Istraživanje i razvoj, na različitim funkcijama vezanim uz ambalažu, dizajn, tisak, grafičku pripremu i vizualni identitet. Zadnje četiri i pol godine radi u sektoru Istraživanje i Razvoj, u službi Razvoj ambalaže, na funkciji direktora Službe. Završila je menadžersku akademiju POMAK (Podravkina Menadžerska Akademija) 2006. godine, koja se sastoji od dva modula: FBA (Fundamental of Business Administration) i Leadership.
Godine 2009. obranila je magistarski rad na Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Sudjeluje na nizu stručnih skupova i edukacija u zemlji i inozemstvu (2010. godine - Packaging, Principles, Materials and Systems, Mumbai, India, 2013. godine - Capacity building for the food Packaging Industry in Ghana - The role of Packaging Design, Institute of Packaging Ghana, Kwame Nkrumah University of Science and Technology, Kumasi, Ghana). Upisala je doktorski studij na Grafičkom fakultetu u Zagrebu iz područja ambalaže.

Marijan Vuica diplomirao je na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1982. do 2013. radio je u tvornici lakosavitljive ambalaže Bakrotisak d.d. iz Garešnice na različitim funkcijama: od voditelja pripreme, voditelja tehnološke službe, tehničkog direktora, člana Uprave za proizvodnju... Sada radi u tvornici za proizvodnju i preradu plastičnih masa Muraplast d.o.o. kao voditelj Odjela fleksibilne ambalaže. Sudjeluje kao predavač u nizu stručnih skupova.