• Pregled stanja industrije plastike u RH   

Statistički podaci strukovnog Udruženja industrije plastike i gume, koje djeluje u okviru Sektora za industriju i IT pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pokazuju značajan rast u segmentu prerade plastike te su i buduća očekivanja pozitivna, a svi detalji bit će prezentirani na konferenciji.  Napomenimo da je Udruženje industrije plastike i gume vrlo aktivno na nacionalnom i europskom nivou te je već 11 godina član udruženja PlasticsEurope (proizvodjaci polimera) i EuPC (preradjivaci polimera), zanimljivo 

Gordana Pehnec Pavlović, Odjel za kemiju i nemetale Sektora za industriju pri HGK, Zajednica za plastiku i gumu pri HGK, Zagreb
 

 • Polimerna ambalaža s aspekta sigurnosti hrane - funkcionalna barijera  

Ambalaža ima važnu ulogu u sigurnosti hrane jer smanjuje nastanak ili gubitak vlage, sprječava mikrobiološku kontaminaciju i djeluje kao barijera za transfer kisika, ugljikovog dioksida i aromatskih spojeva. Funkcionalna barijera označava fizički sloj između upakirane hrane i tvari koje mogu migrirati u hranu te učinkovito sprječava ili usporava proces migracije tvari u hranu.

Tvari koje mogu migrirati iz ambalaže uglavnom su različiti dodaci iz primarne ambalaže kao što su:  ljepila, tiskarske boje, dodaci tiskarskih boja, UV boje, stabilizatori, omekšivači, zaostali monomer, katalizatori nakon polimerizacije, organska otapala, punila, itd.

Migracijske tvari mogu biti organske ili anorganske prirode, a uglavnom je riječ o tvarima koje se dodaju tijekom procesa polimerizacije jer omogućavaju sintezu polimera, zatim tvari koje poboljšavaju svojstva polimernog materijala i na kraju tvari koje čine završni dio na ambalaži (npr. tisak). Različite tehnike tiska na ambalaži mogu utjecati na migracije, tako primjerice ambalaža otisnuta ofsetom može sadržavati ostatke otapala mineralnog ulja koje ne ispari tijekom sušenja, dok su kod flekso tiska i bakrotiska uobičajeni ostaci otapala: aceton, etanol, etil acetat i ketoni. Stoga je kod odabira funkcijske barijere potrebno uzeti u obzir sve procese kod proizvodnje hrane, svojstva hrane, postupka pakiranja, skladištenja, distribucije i transporta, kao i rok trajanja i uvjete čuvanja hrane kako bi barijera bila učinkovita.

Ana Rešček, PIK Vrbovec - mesna industrija d.d., Vrbovec; Zlata Hrnjak-Murgić, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

 • Kazein - protein mlijeka za dobivanje biorazgradljive ambalaže 

 za pakiranje hrane  

Radi intenzivne potrebe za očuvanjem okoliša i upotrebe ekološki prihvatljivih materijala sve se više, umjesto sintetskih polimera, nastoje upotrebljavati prirodni i/ili biorazgradivi polimerni materijali. Jedan od takvih biopolimera je i kazein koji čini 80 % proteina mlijeka. Većina hrane koja se pakira u plastičnu ambalažu zapakirana je u onu koja nije biorazgradiva i koja, u pojedinim slučajevima, može čak kontaminirati hranu, otpuštanjem štetnih tvari. S druge strane, ambalaža napravljena iz kazeina je biokompatibilna i može postati jestiva s obzirom na to da se, gotovo u cijelosti, sastoji od proteina mlijeka. Ambalažni film iz čistog kazeina pokazao se kao snažan i djelotvoran blokator kisika no, kako je relativno težak za rukovanje jer je lomljiv, kazein se može, primjerice, modificirati pektinom citrusa da bi ambalažni film bio fleksibilniji. Takav polimer kazeina može se modificirati dodatkom vitamina i arome da mu se poboljša nutritivna vrijednost i okus. Zatim, može se modificirati dodatkom različitih nanočestica (ZnO, Fe3O4, TiO2) što utječe na povećanje njegove postojanosti te mu omogućuje širu primjenu jer se povećava otpornost na vlagu, visoke temperature, antimikrobno djelovanje i dr.
 

Vanja Gilja, A. Husak, S. Šuka, Lj. Kratofil Krehula, Z. Katančić, Z. Hrnjak-Murgić - Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb; A. Rešček, PIK Vrbovec – mesna industrija d. d.,Vrbovec
 

 • Biorazgradiva antibakterijska ambalaža za hranu  

Suvremena tehnološka rješenja koja obuhvaćaju primjenu biorazgradivih polimera i nanotehnologije u čuvanju hrane danas su prioritet prehrambene i ambalažne industrije jer zbog ograničenih prirodnih resursa te eksponencijalnog rasta broja stanovništva dolazi do dramatičnih promjena u proizvodnji, potrošnji, transportu i čuvanju hrane.

Predavanje će predstaviti razvoj biorazgradivih antibakterijskih polimernih materijala koji sadržavaju smjese raznih nanočestica na biorazgradivim polimerima, a koji se  s ciljem proizvodnje visokoučinkovite ambalaže za hranu razvijaju na projektu UIP-2014-09-1534 „STARS“ financiranom od Hrvatske zaklade za znanost.

Primjena nanočestica u polimernoj ambalaži hrane utječe na njena antibakterijska, mehanička, termička i barijerna svojstva, povećava sigurnost i ispravnost hrane te produljuje trajnost proizvoda, a biorazgradivi polimeri se nakon uporabe ambalaže jednostavno zbrinjavaju u okolišu jer se u aerobnim  uvjetima  potpuno   razgrađuju  preko  mliječne  kiseline  u  vodu  i  ugljični  dioksid,  kroz samo tri do četiri  tjedna. Osim izrade prototipova novih polimera, u našoj se grupi modificiraju i postojeća rješenja ambalaže za hranu koja su sukladna aktualnom zakonodavstvu te potrebama tržišta. Formuliramo nove polimerne materijale, nove antibakterijske smjese nanočestica te ispitujemo fizikalno kemijska i mehanička svojstva nove inovativne polimerne ambalaže za hranu.

U predavanju poseban naglasak bit će stavljen na rješavanje problematike korištenja biopolimera i nanočestica s aspekta zaštite okoliša, zbrinjavanja polimernog ambalažnog otpada te zaštite ljudskog zdravlja.
 

Iva Rezić, Tekstilno - tehnološki  fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb
 

 •  Novi zahtjevi tržišta polimera - održivost, visok stupanj prozirnosti  

  i polimerni UV apsorberi  

UltraClear polipropilen (PP), zahvaljujući korištenju  Millad® NX ™ 8000, četvrte generacije Milikenovih aditiva, postavlja novi standard prozirnosti polipropilena kojeg je moguće usporediti sa stakleno prozirnim materijalima.
S obzirom na sve veće zahtjeve korisnika za poboljšanom učinkovitošću te privlačnošću, korištenjem UltraClear PP moguće je postići izuzetnu estetiku te značajno smanjiti težinu kod termoformirane ambalaže i ambalaže iz arka, uz dodatne prednosti kad je u pitanju održivost.
Millad NX 8000 daje PP dodatnu prozirnost koja nadvladava tradicionalno neželjn mliječni izgled polipropilena pri procesu termoformiranja, stvarajući pritom visoku transparentnost sličnu onoj koju ima PET kod proizvodnje plitica za meso, PET posudica  te poklopaca.
UltraClear PP također donosi i druge važne prednosti kao što je mogućnost proizvodnje ambalaže od samo jednog materijala (mono-material packaging), jednostavnost zatvaranja, kemijsku otpornost te otpornost na udarce i toplinu. Odlična otpornost na toplinu dodatno proširuje mogućnosti primjene, omogućavajući  korištenje u mikrovalnoj pećnici te vruće punjenje.
Predavanje također donosi i pregled dosega vezanih uz UV zaštitu PET ambalaže. Naime, ClearShield® bezbojni UV apsorberi  donose nove standarde i mogućnosti UV zaštite PET ambalaže koji uz to što doprinose produljenju roka trajanja zapakiranog proizvoda, pružaju sigurnost  vlasnicima brendova.
 

Ruben Subira, Milliken Europe BVBA, Belgija

 •  Aktivna i inteligentna ambalaža -  stanje i perspektive  

Aktivni polimerni materijali za pakiranje hrane imaju ulogu poboljšati ili zadržati uslove pod kojima je proizvod zapakiran. Dizajnirani su tako da otpuštaju supstance iz materijala ili ih apsorbiraju iz okruženja zapakiranog proizvoda. Ovisno o postavljenim zahtjevima, postoje različiti mehanizmi otpuštanja i apsorpcije. Jedna od najčešće korištenih vrsta aktivne ambalaže je antibakterijska ambalaža, koja podrazumijeva definirane mehanizme djelovanja tj. otpuštanja antibakterijskih supstanci.
Inteligentni kontaktni polimerni nanomaterijali razvijeni su kako bi pratili uvjete skladištenja i održivost zapakiranih namirnica, kao i prostor unutar ambalaže tj. oko namirnice. Posebni senzori dizajnirani zahvaljujući nanotehnologijama imaju sposobnost detekcije stanja date namirnice dajući informaciju potrošaču (uglavnom vizualnu promjenom boje na senzoru), upozoravajući ga da je rok trajanja namirnice pri kraju ili je istekao. Izrada inteligentne ambalaže ima veliki potencijal, ali zahtjevne tehnologije i njihova visoka cijena predstavlja limitirajući faktor na globalnom nivou. Predavanje će obuhvatiti pregled trenutne situacije i perspektivu na području aktivne i inteligentne ambalaže.
 

Tanja Radusin, Institut za prehrambene tehnologije, Univerzitet u Novom Sadu,  Srbija

 • Vodene boje za fleksibilnu ambalažu  

Sun Chemical

 • Migracije metala iz polimerne ambalaže  

Polimerna ambalaža koja dolazi u neposredan dodir s hranom pripada grupi ambalaže za koju postoji harmonizirana legislative unutar EU kroz jasno definirane Uredbe i Direktive kojima je regulirana polimerna ambalaža za neposredan dodir s hranom.

Najvažnije Uredbe koje se mogu izravno povezati s migracijom metala iz polimerne ambalaže su opća Uredba (EZ) br.1935/2004 od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ  te dodatak II točka 1 Uredbe (EZ) br. 10/2011 od 14. siječnja 2011. o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom.

U Hrvatskom zakonodavstvu polimerna ambalaža je potpuno harmonizirana s europskim kroz Zakon o predmetima opće uporabe (NN 39/13) te u Zakon o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom (NN 25/13 i NN 41/14). Svaka kemijska  migracija pa tako i metala iz polimernih materijala u hranu je vrlo složen mehanizam prijenosa tvari koji ovisi o velikom broju čimbenika. Najvažniji čimbenici su svakako temperatura i vrijeme neposrednog dodira  ambalaže s hranom.

Nino Dimitrov, Buga Kovačić, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb 

 • Nutritivna deklaracija kao obvezni podatak  

Europska komisija je u Bijeloj knjizi o strategiji za Europu o zdravstvenim problemima vezanima uz prehranu, prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost navela da je označavanje hranjivih vrijednosti bitan način informiranja potrošača o sastavu hrane te im se na taj način pomaže u odluci pri odabiru hrane. Stoga je Uredbom (EU) br. 1169/2011 o pružanju informacija o hrani potrošačima, kao jedan od noviteta uvedena nutritivna deklaracija koja sadrži informacije o prisutnosti energije i određenih hranjivih tvari u hrani: masti, zasićenih masnih kiselina, ugljikohidrata, šećera, bjelančevina i soli, a može biti nadopunjena navođenjem količine jednostruko nezasićenih masnih kiselina, višestruko nezasićenih masnih kiselina, poliola, škroba, vlakana i vitamina ili minerala, a koji su prisutni u značajnim količinama.

Radi lakšeg uspoređivanja proizvoda u ambalaži različite veličine, obvezna nutritivna deklaracija izražava se na količinu od 100 g ili 100 ml proizvoda. Međutim, kad postoji navod o vitaminima i mineralima mora biti naveden i postotak preporučenoga unosa vitamina na 100 g ili 100 ml.

Osnovni razlog zašto se zahtijevaju obvezne informacije o hrani je da se potrošačima omogući prepoznavanje i pravilna upotreba hrane te donošenje odluka koje odgovaraju njihovim pojedinačnim prehrambenim potrebama.

Kako bi se izbjeglo nepotrebno opterećivanje subjekata u poslovanju hranom, propisana su izuzeća od zahtjeva za obveznim navođenjem nutritivne deklaracije za određenu hranu.
Obvezno pružanje informacija o hranjivoj vrijednosti na pretpakovini trebalo bi poduprijeti mjere u području prehrane u okviru politike zaštite javnoga zdravlja.

Sanja Kolarić Kravar, Služba za označavanje i temeljne zahtjeve kvalitete hrane, Ministarstvo poljoprivrede RH, Zagreb