Neposredni povod za osnivanje takve sekcije je inicijativa Janeza Potočnika, povjerenika EU za okoliš da se na razini EU zabrani ili oporezuje proizvodnja tankih plastičnih vrećica. S obzirom da je odluka o načinima smanjivanja potrošnje tankih plastičnih vrećica prepuštena svakoj pojedinoj zemlji, Društvo je odlučilo organizirati Sekciju čija će svrha biti argumentirano ukazivanje nadležnim tijelima da su klasične tanke plastične vrećice ekološki najbolje rješenje te da političke odluke trebaju štititi i radna mjesta i zaštititi okoliš. Skupom je predsjedavao predsjednik Društva za plastiku i gumu Igor Čatić.
Klasteri kao instrument podizanja konkurentnosti
O razlozima osnivanja novog Klastera konkurentnosti kemijske industrije, plastike i gume govorio je Ante Bobetko iz Ministarstva gospodarstva koji je argumentirao potrebu za novim klasterom, osnovanog u lipnju ove godine. Bobetko smatra da je najbolji instrument za podizanje konkurentnosti upravo putem klastera jer oni omogućuju umrežavanje javnog, privatnog i znanstvenog sektora, učinkovito korištenje dostupnih izvora financiranja, ciljano privlačenje domaćih i stranih investitora u sektor, brendiranje i slično. Podsjetio je nazočne da će Hrvatskoj od 2014. do 2020. na raspolaganju biti osam milijardi eura iz EU fondova, a klasteri mogu biti od velike pomoći u povlačenju sredstava, ali i u njihovoj učinkovitoj uporebi.
Gordana Pehnec-Pavlović iz Udruženja za gumu i plastiku HGK, ukazala je na činjenicu da u industriji plastike i gume u Hrvatskoj trenutačno posluje 628 tvrtki, od kojih su dvije velike, 18 srednjih i 608 malih. Te tvrtke u izvozu RH sudjeluju sa 7,7 %, a kao najveći problem industrije istaknula je rast uvoza sirovinske baze, kao primjerice kaučuka u proizvodnji guma.
Iz Društva za plastiku i gumu poručuju da je u razdoblju od 2007. do 2012. ukupni trgovački deficit pri uvozu plastike i kaučuka bio oko 456 milijuna dolara. Puno su lošiji rezultati na području uvoza plastičnih i gumenih proizvoda. U razdoblju od šest godina tu je trgovinski deficit u visini od oko 4,5 milijardi dolara ili gotovo 750 milijuna dolara godišnje. S pravom se postavlja pitanje može li novoosnovani Klaster kemijske industrije, plastike i gume pomoći u prevladavanju takvog stanja.
Velik interes na savjetovanju izazvalo je predvanje Vladimira Ferdeljija o doprinosu hrvatskih poduzetnika izlasku iz krize. Feredlji je predočio najnovije rezultate istraživanja provedenog među više od 800 menadžera koji pokazuju da direktori i članovi uprava u realnom sektoru drže da je glavni smjer za izlazak iz krize stvaranje uvjeta za uvozno orijentiranu reindustrijalizaciju, da smjernice ekonomske politike Vlade RH od 2014. do 2016. vode samo daljnjem produbljivanju i nastavku negativnih trendova, da su zadani uvjeti privređivanja i nekonzistentne mjere ekonomske politike glavni razlozi izostanka investicijskog rasta s jedne i porasta broja nezaposlenih s druge strane. Čak trećina ljudi koji stvaraju BDP Hrvatske smatra da će im poslovanje u 2014. godini biti lošije nego 2013.
Nataša Gajski Kovačić
