Po direktivi o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, koje su dogovorene između tri glavne institucije EU-a još u prosincu, uvodi se zabrana određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu za sve zemlje članice od 2021.g.
To se odnosi na proizvode, kao što su slamke, štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, oksorazgradiva plastika, spremnici za hranu, čaše od ekspandiranog polistirena te štapići za pridržavanje balona, koji zajedno s izgubljenom opremom za ribolov čine 70 posto otpada na europskim obalama i u morima.

Direktivama EU određeni su pak novi, viši ciljevi odvajanja i recikliranja otpada do 2035. godine koji su također implementirani u novi hrvatski Zakon o gospodarenju otpadom koji je sad u proceduri donošenja. Tako se najmanje 55 posto mase komunalnog otpada mora oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2025., dok taj postotak do 2030. iznosi 60 posto, a do 2035. 65 posto. Usto, količina komunalnog otpada odloženog na odlagališta otpada mora biti najviše 10 posto mase ukupnog proizvedenoga komunalnoga otpada do 2035. A prema zadnjem preliminarnom izračunu stope odvojenog sakupljanja komunalnog otpada Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u Hrvatskoj u 2019. iznosila je oko 37 posto što je povećanje za šest posto u odnosu na 2018.