«
Povratak na sadržaj
Broj 4 | Godina 2017
_1.jpg)
Tihomir Premužak, direktor Vetropack Straže tvornice stakla d.d., Hum na Sutli
T. Premužak: U teoriji Hrvati su jaki, u praksi zaostajemo
U Vetropacku privode još jednu uspješnu poslovnu godinu kraju, a već su i pripremili trogodišnji budžet za dolazeće razdoblje. Godišnje u suradnji s kupcima razviju tridesetak novih artikala koji svojim oblikom i bojom stakla uvelike mogu doprinijeti prezentaciji proizvoda koji se u njih pakiraju, a na neke od njih su posebno ponosni.
Tihomir Premužak, direktor Vetropack Straže tvornice stakla, ističe da se u poslovanju drži uzrečice “Dobro se dobrim vraća“. A da se takva filozofija isplati, svjedoče brojna priznanja i odlična suradnja sa svim partnerima.
Nalazimo se na kraju još jedne poslovne godine. Jeste li ostvarili sve što ste planirali?
Iako je 2017. godina za hrvatsko gospodarstvo bila teška i izazovna, mi već u ovom trenutku, pred kraj poslovne godine, vidimo da smo uspješno ostvarili planirane ciljeve, uključujući i financijski rezultat. Prije desetak mjeseci nismo bili toliko optimistični jer svi smo strahovali kako će “slučaj Agrokor” utjecati na hrvatsko i regionalno gospodarstvo. Srećom, negativan utjecaj na naše poslovanje bio je (barem do sada) manji nego se pretpostavljalo u početku krize. Uz postizanje dobrih financijskih pokazatelja, veoma nam je važno ustrajno i dosljedno provođenje načela društveno-odgovornog poslovanja, čime se danas ne mogu svi pohvaliti. Takav pristup uvijek se isplati, po onoj staroj narodnoj: “Dobro se dobrim vraća”.
U studenom smo za te napore dobili i službeno priznanje – nagradu Indeks DOP-a u kategoriji velikih poduzeća.
Na proljeće 2017. godine proveli ste anketu među svojim klijentima u nekoliko zemalja od kojih je jedna i Hrvatska. Koji su rezultati ankete? Što klijenti ističu kao Vaše prednosti?
Istraživanje zadovoljstva kupaca provodimo svake tri godine. U našim odnosima s klijentima želimo detektirati područja na kojima možemo biti još bolji, u čemu nam rezultati ankete doista pomažu. Usporedimo li prosječnu ocjenu kojom su nas klijenti ocijenili (4,7 od max 5,0) s onom od prije 3 godine, vidimo da su provedene mjere i aktivnosti urodile plodom. Jer, čak 98 % naših kupaca navodi Vetropack kao glavnog i pouzdanog dobavljača. Ono po čemu smo bolji od drugih proizvođača staklene ambalaže su naš profesionalni i partnerski odnos i kvaliteta naših proizvoda te sveobuhvatna podrška i usluga. Jako nam je stalo da većina kupaca Vetropack prepoznaje kao partnera, a ne samo kao dobavljača.
Jedan od Vaših brojnih uspješnih suradnji je ona sa slovenskom tvrtkom GlasShaker koja prodaje stakleni shaker – proizveden u Vetropack Straži. Možete li nam reći nešto više o tome?
Artikl GlassShaker nastavak je suradnje sa slovenskim tvrtkama kojima je moto zdrav život i priroda. Ovom je projektu prethodila suradnja s tvrtkom I9 d.o.o., koja je razvila bocu u koju se puni tzv. informirana voda. Za obje je boce dizajn pripremio Nejc Brezovšek iz Maribora, koji već ima ideje za dizajn novih staklenih boca. Ova su se dva artikla dobro pozicionirala na tržištu, a nas veseli što obje tvrtke rado ističu Vetropack kao proizvođača.
Na koje ste još suradnje, ostvarene u 2017. godini, izrazito ponosni?
Naša suradnja s kupcima je dugoročnog karaktera, što znači da s obzirom na ograničene kapacitete i visoki tržišni udjel, nema mogućnosti za velike iskorake. Ipak, godišnje se u suradnji s kupcima razvije tridesetak novih artikala koji svojim oblikom i bojom stakla uvelike mogu doprinijeti prezentaciji proizvoda koji se u njih pakiraju. Veseli nas što krajnji potrošači, posredno i naši kupci, prepoznaju za ljude i okoliš zdravu (staklenu) ambalažu. Naročito se u tome, sve većim udjelom staklenih boca u odnosu na drugu ambalažu, ističe Coca-Cola.
U prošlom broju našeg časopisa objavili smo istraživanje Friends of Glass o percepciji i ponašanju potrošača kada je riječ o ambalažnim materijalima. Koliko se percepcija i ponašanje potrošača razlikuje u Hrvatskoj od ostatka europskih zemalja? Može li se reći da su potrošači u Hrvatskoj osviješteniji što se tiče utjecaja ambalažnih materijala na okoliš prilikom kupnje proizvoda?
Sudeći po rezultatima ankete, čak 89 % Hrvata smatra da je staklena ambalaža najpovoljnija za recikliranje, što nas čini osviještenijima od mnogih drugih. No, praksa pokazuje da se ponašamo suprotno od izrečenih stavova. Očito je da je prosječan hrvatski kupac još uvijek više vođen cijenom proizvoda, nego utjecajem ambalažnog materijala na okoliš.
Ipak, najveći nerazmjer vidimo u ostvarenoj stopi recikliranja stakla, prema kojoj naša država s jedva 50 % znatno zaostaje za državama zapadne Europe (preko 90 %). Jedan od razloga tome je i nedovoljno učinkovit sustav sakupljanja stare ambalaže što je u drugim zemljama već davno puno bolje regulirano. Dovoljno je da pogledamo naše susjede Slovence, čiji postotak recikliranog stakla i drugih materijala odavno premašuje 80 %.
Koji faktori su odlučujući pri odabiru proizvoda u određenom ambalažnom materijalu? Odlučuju li se potrošači, primjerice, na plastiku zbog toga što je lakša od stakla ili što je veći broj proizvoda dostupniji u plastičnoj ambalaži nego staklenoj? Ili možda kupuju proizvode u staklenoj ambalaži jer su svjesni negativnog utjecaja plastike na okoliš?
Odluka o odabiru proizvoda u određenom ambalažnom materijalu uvjetovana je vrstom proizvoda, cjenovnom kategorijom i očekivanjem potrošača. Ne postoji univerzalni razlog za takvu odluku. Mnogi proizvođači često ne nude alternative već proizvod plasiraju u samo jednoj vrsti ambalaže, i to najčešće u jeftinijoj i ekološki manje prihvatljivoj plastici. Srećom, u posljednje vrijeme potrošači sve više vode računa o okolišu pa su sve svjesniji negativnog utjecaja plastike na zdravlje. To utječe na povećanu potražnju za proizvodima pakiranim u staklu – zdravstveno najprihvatljivijem ambalažnom materijalu.
U svom radu često stavljate naglasak na edukaciju potrošača. Kako vidite prosječnog potrošača za pet godina? Kako će se on ponašati kada je riječ o ambalažnim materijalima i njihovom utjecaju na okoliš?
Činjenica je da nam najveću konkurenciju na tržištu predstavlja ambalaža izrađena od polimernih materijala, koja svojim kemijskim i fizikalnim karakteristikama, za razliku od stakla, ne može jamčiti toliku sigurnost i zdravstvenu ispravnost namirnica koje se u nju pakiraju. Kupuju li danas kupci češće proizvode u plastici zbog lakšeg rukovanja ili niže cijene unatoč njihovom jasnom stavu o prednostima stakla, teško je reći. Ipak, očito je da krajnji potrošači postaju sve osjetljiviji i oprezniji kada je sigurnost hrane i očuvanje okoliša u pitanju. To je i razlog što Vetropack Straža svoje komunikacijske aktivnosti usmjerava najviše na one najmlađe – školsku djecu koja će, vjerujemo, usvojena znanja o prednostima stakla i recikliranju već danas, ali i kad odrastu, koristiti u praksi. Vjerujemo da će generacije koje dolaze sve više brinuti o okolišu, pa slijedom toga i koristiti ambalažu koja ima minimalan utjecaj na okoliš i koja se može u potpunosti reciklirati.
Najveći izazov za staklenu ambalažu je njezina težina, što za sobom povlači i znatne logističke troškove za transport prazne i napunjene ambalaže. Stoga se već godinama intenzivno radi na smanjenju prosječnih težina artikala. Veseli nas da upravo stručnjaci u Vetropack Straži ostvaruju najbolje rezultate u Grupi. A lakše boce i staklenke nisu samo prikladnije za rukovanje. Proizvodnjom lakih boca ostvarujemo velike uštede u sirovinama i energiji te bitno smanjujemo emisije stakleničkih plinova.
Vjerujemo da ste već ozbiljno započeli s pripremama za 2018. godinu. Možete li nam otkriti što od Vas možemo očekivati? Planirate li neke nove investicije?
Upravno završavamo pripremu budžeta za naredne 3 godine. Time smo praktički predvidjeli sve poslovne događaje – od proizvodno-prodajnog nastupa do investicija i financijskog rezultata. Planovi su nam, kao i do sada, ambiciozni, ali uvjereni smo da ih možemo realizirati. Investicije su samo dio planova i bez njih je naš razvoj nemoguć. U sljedeće dvije godine koncentrirat ćemo se na pripremu većih projekata. Održat ćemo prosječni nivo investiranja na desetak milijuna eura godišnje.
Razgovarala: Ivana Bjelica
Nalazimo se na kraju još jedne poslovne godine. Jeste li ostvarili sve što ste planirali?
Iako je 2017. godina za hrvatsko gospodarstvo bila teška i izazovna, mi već u ovom trenutku, pred kraj poslovne godine, vidimo da smo uspješno ostvarili planirane ciljeve, uključujući i financijski rezultat. Prije desetak mjeseci nismo bili toliko optimistični jer svi smo strahovali kako će “slučaj Agrokor” utjecati na hrvatsko i regionalno gospodarstvo. Srećom, negativan utjecaj na naše poslovanje bio je (barem do sada) manji nego se pretpostavljalo u početku krize. Uz postizanje dobrih financijskih pokazatelja, veoma nam je važno ustrajno i dosljedno provođenje načela društveno-odgovornog poslovanja, čime se danas ne mogu svi pohvaliti. Takav pristup uvijek se isplati, po onoj staroj narodnoj: “Dobro se dobrim vraća”.
U studenom smo za te napore dobili i službeno priznanje – nagradu Indeks DOP-a u kategoriji velikih poduzeća.
Na proljeće 2017. godine proveli ste anketu među svojim klijentima u nekoliko zemalja od kojih je jedna i Hrvatska. Koji su rezultati ankete? Što klijenti ističu kao Vaše prednosti?
Istraživanje zadovoljstva kupaca provodimo svake tri godine. U našim odnosima s klijentima želimo detektirati područja na kojima možemo biti još bolji, u čemu nam rezultati ankete doista pomažu. Usporedimo li prosječnu ocjenu kojom su nas klijenti ocijenili (4,7 od max 5,0) s onom od prije 3 godine, vidimo da su provedene mjere i aktivnosti urodile plodom. Jer, čak 98 % naših kupaca navodi Vetropack kao glavnog i pouzdanog dobavljača. Ono po čemu smo bolji od drugih proizvođača staklene ambalaže su naš profesionalni i partnerski odnos i kvaliteta naših proizvoda te sveobuhvatna podrška i usluga. Jako nam je stalo da većina kupaca Vetropack prepoznaje kao partnera, a ne samo kao dobavljača.
Čak 89 % Hrvata smatra da je staklena ambalaža najpovoljnija za recikliranje, što nas čini osviještenijima od mnogih drugih
Jedan od Vaših brojnih uspješnih suradnji je ona sa slovenskom tvrtkom GlasShaker koja prodaje stakleni shaker – proizveden u Vetropack Straži. Možete li nam reći nešto više o tome?
Artikl GlassShaker nastavak je suradnje sa slovenskim tvrtkama kojima je moto zdrav život i priroda. Ovom je projektu prethodila suradnja s tvrtkom I9 d.o.o., koja je razvila bocu u koju se puni tzv. informirana voda. Za obje je boce dizajn pripremio Nejc Brezovšek iz Maribora, koji već ima ideje za dizajn novih staklenih boca. Ova su se dva artikla dobro pozicionirala na tržištu, a nas veseli što obje tvrtke rado ističu Vetropack kao proizvođača.
Na koje ste još suradnje, ostvarene u 2017. godini, izrazito ponosni?
Naša suradnja s kupcima je dugoročnog karaktera, što znači da s obzirom na ograničene kapacitete i visoki tržišni udjel, nema mogućnosti za velike iskorake. Ipak, godišnje se u suradnji s kupcima razvije tridesetak novih artikala koji svojim oblikom i bojom stakla uvelike mogu doprinijeti prezentaciji proizvoda koji se u njih pakiraju. Veseli nas što krajnji potrošači, posredno i naši kupci, prepoznaju za ljude i okoliš zdravu (staklenu) ambalažu. Naročito se u tome, sve većim udjelom staklenih boca u odnosu na drugu ambalažu, ističe Coca-Cola.
U prošlom broju našeg časopisa objavili smo istraživanje Friends of Glass o percepciji i ponašanju potrošača kada je riječ o ambalažnim materijalima. Koliko se percepcija i ponašanje potrošača razlikuje u Hrvatskoj od ostatka europskih zemalja? Može li se reći da su potrošači u Hrvatskoj osviješteniji što se tiče utjecaja ambalažnih materijala na okoliš prilikom kupnje proizvoda?
Sudeći po rezultatima ankete, čak 89 % Hrvata smatra da je staklena ambalaža najpovoljnija za recikliranje, što nas čini osviještenijima od mnogih drugih. No, praksa pokazuje da se ponašamo suprotno od izrečenih stavova. Očito je da je prosječan hrvatski kupac još uvijek više vođen cijenom proizvoda, nego utjecajem ambalažnog materijala na okoliš.
Ipak, najveći nerazmjer vidimo u ostvarenoj stopi recikliranja stakla, prema kojoj naša država s jedva 50 % znatno zaostaje za državama zapadne Europe (preko 90 %). Jedan od razloga tome je i nedovoljno učinkovit sustav sakupljanja stare ambalaže što je u drugim zemljama već davno puno bolje regulirano. Dovoljno je da pogledamo naše susjede Slovence, čiji postotak recikliranog stakla i drugih materijala odavno premašuje 80 %.
Koji faktori su odlučujući pri odabiru proizvoda u određenom ambalažnom materijalu? Odlučuju li se potrošači, primjerice, na plastiku zbog toga što je lakša od stakla ili što je veći broj proizvoda dostupniji u plastičnoj ambalaži nego staklenoj? Ili možda kupuju proizvode u staklenoj ambalaži jer su svjesni negativnog utjecaja plastike na okoliš?
Odluka o odabiru proizvoda u određenom ambalažnom materijalu uvjetovana je vrstom proizvoda, cjenovnom kategorijom i očekivanjem potrošača. Ne postoji univerzalni razlog za takvu odluku. Mnogi proizvođači često ne nude alternative već proizvod plasiraju u samo jednoj vrsti ambalaže, i to najčešće u jeftinijoj i ekološki manje prihvatljivoj plastici. Srećom, u posljednje vrijeme potrošači sve više vode računa o okolišu pa su sve svjesniji negativnog utjecaja plastike na zdravlje. To utječe na povećanu potražnju za proizvodima pakiranim u staklu – zdravstveno najprihvatljivijem ambalažnom materijalu.
U svom radu često stavljate naglasak na edukaciju potrošača. Kako vidite prosječnog potrošača za pet godina? Kako će se on ponašati kada je riječ o ambalažnim materijalima i njihovom utjecaju na okoliš?
Činjenica je da nam najveću konkurenciju na tržištu predstavlja ambalaža izrađena od polimernih materijala, koja svojim kemijskim i fizikalnim karakteristikama, za razliku od stakla, ne može jamčiti toliku sigurnost i zdravstvenu ispravnost namirnica koje se u nju pakiraju. Kupuju li danas kupci češće proizvode u plastici zbog lakšeg rukovanja ili niže cijene unatoč njihovom jasnom stavu o prednostima stakla, teško je reći. Ipak, očito je da krajnji potrošači postaju sve osjetljiviji i oprezniji kada je sigurnost hrane i očuvanje okoliša u pitanju. To je i razlog što Vetropack Straža svoje komunikacijske aktivnosti usmjerava najviše na one najmlađe – školsku djecu koja će, vjerujemo, usvojena znanja o prednostima stakla i recikliranju već danas, ali i kad odrastu, koristiti u praksi. Vjerujemo da će generacije koje dolaze sve više brinuti o okolišu, pa slijedom toga i koristiti ambalažu koja ima minimalan utjecaj na okoliš i koja se može u potpunosti reciklirati.
U Hrvatskoj se reciklira jedva 50 % stakla čime znatno zaostajemo za državama zapadne Europe, a razlog je nedovoljno učinkovit sustav sakupljanja stare ambalaže
Vetropack Straža tvornica stakla dio je švicarske grupacije. Koji su trenutno najveći izazovi stakla kao ambalažnog materijala u Europi? Kako mi u Hrvatskoj odgovaramo na te izazove?Najveći izazov za staklenu ambalažu je njezina težina, što za sobom povlači i znatne logističke troškove za transport prazne i napunjene ambalaže. Stoga se već godinama intenzivno radi na smanjenju prosječnih težina artikala. Veseli nas da upravo stručnjaci u Vetropack Straži ostvaruju najbolje rezultate u Grupi. A lakše boce i staklenke nisu samo prikladnije za rukovanje. Proizvodnjom lakih boca ostvarujemo velike uštede u sirovinama i energiji te bitno smanjujemo emisije stakleničkih plinova.
Vjerujemo da ste već ozbiljno započeli s pripremama za 2018. godinu. Možete li nam otkriti što od Vas možemo očekivati? Planirate li neke nove investicije?
Upravno završavamo pripremu budžeta za naredne 3 godine. Time smo praktički predvidjeli sve poslovne događaje – od proizvodno-prodajnog nastupa do investicija i financijskog rezultata. Planovi su nam, kao i do sada, ambiciozni, ali uvjereni smo da ih možemo realizirati. Investicije su samo dio planova i bez njih je naš razvoj nemoguć. U sljedeće dvije godine koncentrirat ćemo se na pripremu većih projekata. Održat ćemo prosječni nivo investiranja na desetak milijuna eura godišnje.
Razgovarala: Ivana Bjelica
