«
Povratak na sadržaj
Broj 4 | Godina 2016
Davor Ujlaki: U vrijeme krize najviše smo investirali i isplatilo se
Dobro planirana ulaganja, kvalitetan ljudski potencijal i fokus na strana tržišta glavni su razlozi kontinuiranog rasta tvrtke Muraplast. Dolazak nove desetobojne linije za fleksotisak, uz porast konkurentnosti i fleksibilnosti znači i snažniji fokus na tržište sjeverozapadne Europe, no neće zanemariti ni tržište fleksibilne ambalaže u Hrvatskoj.
Smještena u Kotoribi u Međimurskoj županiji tvrtka Muraplast d.o.o. za preradu plastičnih masa prostire se na 12.000 četvornih metara natkrivenog prostora, 30.000 četvornih metara u postojećoj industrijskoj zoni, a još 60.000 četvornih metara spremno je za nove investicije u industrijskoj zoni jug. O više od dva desetljeća uspješnog rada, novim poslovnim linijama, planovima za budućnost i potrebama za radnom snagom razgovaramo s Davorom Ujlakijem, direktorom tvrtke Muraplast d.o.o., koja slovi za vodećeg i najmodernije opremljenog proizvođača polietilenskih filmova u Republici Hrvatskoj, ali i zemljama u regiji.
Prije nekoliko mjeseci instalirali ste dvije nove linije – za proizvodnju višekratnih plastičnih vrećica s fleksibilnom ručkom te za ekstrudiranje višeslojnog polietilenskog filma. Recite nam nešto više o linijama, te jesu li potrebu za njima nametnuli kupci ili su one rezultat otvaranja nekih novih poslovnih prilika?
Potrebu za ovim linijama definitivno su nametnuli kupci. Želje i potrebe naših kupaca naša su zvijezda vodilja od osnutka firme do danas. Potrebe su posebno značajne kada je u pitanju tržište sjeverozapadne Europe; riječ je konkretno o vrećicama s fleksibilnom ručkom, koje su jako popularne u tom dijelu Europe, i liniji za ekstrudiranje koja je posebno namijenjena za program teških vreća – tzv. FFS (engl. form fill seal) te program polietilenskih filmova za kaširanje.
Potrebu uvođenja dvije nove linije nametnuli su dakle vaši strani kupci?
Definitivno da, iako smo ove godine počeli raditi znatno više i za domaće tržište, pogotovo u segmentu koji pokriva linija za ekstrudiranje polietilenskog filma. Počeli smo raditi za Petrokemiju Kutina, a riječ je o programu teških vreća za mineralna gnojiva. Tu su još i filmovi za palete - drvene palete za ogrjev, tako da mogu reći da smo se u tom segmentu dosta proširili, ne samo na stranom nego konačno i na domaćem tržištu.
Za početak iduće godine najavili ste i instalaciju desetobojne linije za fleksotisak. Koliko u prosjeku traje instalacija jedne nove linije i što je sve potrebno obaviti prije same instalacije?
Izrada linije za tisak u 10 boja traje desetak mjeseci, a sama instalacija traje do dva mjeseca. To je nešto više u odnosu na neke druge strojeve, ali riječ je o velikoj liniji koja zahtijeva i dobru pripremu. Prije same instalacije potrebno je pripremiti prostoriju, izraditi temelje, postaviti odgovarajuće instalacije, što može potrajati i više od mjesec dana.
Jeste li imali potrebu za dodatnim zapošljavanjem vezanim uz instalaciju nove linije? Jeste li proširivali i smještajne kapacitete ili ste radili u okviru ovoga čime trenutno raspolažete?
Stalno imamo potrebu za novim zaposlenicima. Konkretno, linija za tisak direktno otvara osam novih radnih mjesta. Potrebu imamo i za dodatnih deset osoba koje trenutno ne možemo naći jer je tržište rada u Međimurju dosta specifično po tome što nezaposlenosti gotovo nema. Pogotovo u našoj branši jer iste ljude treba i metalna struka, koja je jako razvijena u Međimurju, tako da radne snage trenutačno jednostavno nema. Zbog toga sve više uzimamo osobe iz udaljenijih krajeva, pogotovo Podravine, a i počeli smo više zapošljavati i žene na poslovima koji ne zahtijevaju teški rad poput dizanja 25 kilograma tereta. Trenutno imamo 30-ak zaposlenih žena, a tvrtka broji 204 zaposlenika.
Muraplast je na tržištu prisutan već više od dva desetljeća. Tržište polimerne ambalaže jedna je od grana gospodarstva koja raste bez obzira na krizu. Koja je tajna uspjeha Vaše tvrtke, posebno u periodu loših gospodarskih kretanja? Kako gledate na budućnost?
Prisutni smo na tržištu već 27 godina. Tržište polimerne ambalaže usko je vezano uz tržište prehrane, a jesti se mora. U vrijeme krize manje se troši na luksuz, ali neke stvari poput ambalaže za hranu rastu i zato je to vrlo stabilno tržište. S obzirom na to da je naš glavni proizvod termoskupljajući film za skupno pakiranje pića, jako smo vezani uz industriju pića. Naši planovi, kao i predviđanja stručnjaka naše branše, su stabilan rast i u budućnosti.
Što je glavni razlog vašeg stalnog rasta?
Glavni razlozi su konstantna, dobro planirana ulaganja, kvalitetan ljudski potencijal i fokus na strana tržišta. Kada je kriza započela, za nas je to bilo doba kada smo najviše investirali u odnosu na naše tadašnje mogućnosti i to nam se višestruko vratilo u obliku rasta prometa i dobiti, dok je naša konkurencija tu stala i time nam omogućila da u branši preuzmemo vodstvo u regiji.
Tko su vam glavni kupci u Hrvatskoj?
Glavni kupci u Hrvatskoj su nam Vetropack Straža, Jamnica, Petrokemija Kutina, Coca-Cola, Saponia, Zagrebačka pivovara, Carlsberg Hrvatska i Podravka.
S obzirom na to da ste spomenuli da vam je na hrvatskom tržištu krenulo bolje, odnosno da ste prije bili fokusurani samo na inozemstvo, planirate li dodatno širenje na domaćem tržištu?
Dodatno širenje i povećanje na domaćem tržištu svakako nam je u planu, posebice domaći kupci koji trenutno uvoze ambalažu. Za sljedeću godinu planiramo povećanje opsega poslova na domaćem tržištu za 10-ak milijuna kuna. Prošle godine ostvarili smo ukupno 259 milijuna kuna prometa, od čega na domaćem tržištu 62 milijuna. Ove smo godine taj rezultat ostvarili već potkraj rujna.
Kada biste uspoređivali postotke, koliko otpada na domaću, a koliko na proizvodnju za strana tržišta?
U ovoj je godini 80 posto proizvodnje za potrebe izvoza uz dvoznamenkasti rast prihoda od prodaje.
S obzirom na to da se većina vaše proizvodnje izvozi, recite nam u koje zemlje najviše izvozite te na koji ste se način uspjeli nametnuti u inozemstvu? Koje ste standarde trebali ispoštovati?
Najviše izvozimo u Njemačku, Dansku, Nizozemsku, Austriju, Srbiju, ali i u Rusiju, Veliku Britaniju i ostale zemlje. Limit predstavljaju jedino troškovi transporta. U inozemstvu su tri stvari presudne za poslovanje: kvaliteta proizvoda, koja je neupitna, zatim cijena i rok isporuke. Ostalo je manje bitno, no za određeni posao presudan čimbenik može biti tehnička podrška, u kojoj smo odlični.
Što se tiče certifikata, u današnje vrijeme traži se apsolutno sve. Osnovni standardi bez kojih se apsolutno ne može ozbiljno raditi jesu sustav upravljanja kvalitetom i okolišem - dobro poznati ISO 9001 i 14001. Na to se nastavlja certifikat zaštite na radu OHSAS 18001. Ako se radi s ambalažom koja dolazi u kontakt s hranom, tu je FSSC 22000 koji spaja ISO 22000 i zahtjeve BRC-a. Imamo i ekološke certifikate sljedivosti FSC CoC za papirnate vrećice i Plavog anđela za plastične vrećice. Član smo SEDEX-a, koji traži socijalno-etički audit, a tu su i posebni zahtjevi i edukacije od strane X-Ritea. Moja su očekivanja da će u budućnosti biti još više dodatnih zahtjeva, posebice od zakonodavstva na području okoliša i materijala koji dolaze u kontakt s hranom.
U proizvodnom asortimanu, među ostalim, imate i toplinski stezljive filmove za skupno pakiranje pića, industrijske filmove za automatsko i ručno pakiranje u različitim industrijama te polietilenske vreće i vrećice. Instalacijom linija za laminaciju i rezanje Muraplast je proširio svoju djelatnost na područje fleksibilne ambalaže. Kolika Vas je tu konkurencija dočekala te čime ste se nametnuli na tržištu?
Muraplast je tvrtka koja se specijalizirala za srednje i velike serije, dok je potražnja za fleksibilnom ambalažom u Hrvatskoj takva da su serije sve manje. Najznačajniju suradnju u području fleksibilne ambalaže na domaćem tržištu napravili smo s osječkom Saponijom, gdje smo postali prvi dobavljač ambalaže prašaka za pranje. Uz poneki izuzetak, tržište fleksibilne ambalaže za fleksotisak solventnim bojama u Hrvatskoj je takvo da prevladavaju poslovi ispod 500 kilograma koji nama nisu toliko zanimljivi, tako da nismo značajno narušili tržište u Hrvatskoj.
Linije za proizvodnju papirnatih vrečica
Ulaskom u područje fleksibilne ambalaže izjavili ste da Muraplast ne namjerava postati lider u tom segmentu, nego želi proširiti svoju ponudu za kupce koji žele ostvariti punu uslugu od jednog dobavljača. Jeste li ostali samo pri tome ili ste ipak pronašli neke nove kupce?
Definitivno ćemo jače ući na tržite fleksibilne ambalaže jer nam dolazi nova linija za fleksotisak u deset boja. Bit ćemo konkurentniji, fleksibilniji, ali pritom ćemo se više fokusirati na tržište sjeverozapadne Europe. Tamo smo prisutni i u segmentu fleksibilne ambalaže. Za ulazak u takve segmente industrije treba jako puno vremena, čak i godine. S rastom prodanih količina naravno da rastu i ambicije te ne mogu biti zadovoljan trenutnim količinama i rastom, što je u biti i jedan od razloga ulaska u nove investicije.
Uvođenje linije za tisak fleksibilne ambalaže dijelom je financirano sredstvima iz EU fondova. U kojoj je fazi povlačenje sredstava? Kakva su vaša iskustva s cjelokupnim procesom prijave i povlačenja sredstava?
Dobili smo pet milijuna kuna za liniju za tisak kojoj je predviđena vrijednost bila 1,9 milijuna eura. Linija će na kraju biti još skuplja. Međutim, ovaj postupak ne bih preporučio svakome. Sama prijava bila je na 200 stranica, ugovor je bio na 200 stranica, dvije stranice ugovora su se mijenjale, odnosno postupak se pojednostavio i zamijenili su dvije stranice 21 stranicom.
Ako se želite baviti svojim poslom, trebate jednu osobu koja će se baviti samo poticajima. Dok se birokracija ne smanji, a moram priznati da ima pomaka nabolje, za dobivanje sredstava iz EU fondova provode se prekomplicirani i prespori postupci i zato se tvrtke ne javljaju na natječaje ili još gore, oslanjaju se na novac iz EU fondova te pritom presporo investiraju.
Ne mislite li da vrijedi zaposliti jednu osobu za tako velika sredstva?
Definitivno ne, jer mislim da postoji bolji način da se dođe do sredstava. Naime, postoji Zakon o poticaju ulaganja koji je daleko povoljniji način dobivanja istog ili višeg iznosa sredstava s puno manje birokracije i kroz puno lakši proces, ali naravno uz smanjenje poreza na dobit ili druge pogodnosti koje daje zakon i dakako uz zadovoljavanje uvjeta koje zakon traži.
Često se čuje upravo suprotno, da premalo koristimo novac iz europskih fondova.
Dok se postupci ne pojednostavne, tako će i ostati. Dodatno zakonodavac pritom sam sebi stvara probleme jer prijavu od 200 strana treba proanalizirati tim ljudi, što predstavlja dodatni trošak i nepotreban gubitak resursa za državu. Zadnji fijasko poticaja iz EU fondova jest poticaj za ICT sektor, gdje se čeka na završni odgovor više od godinu dana, a radi se o branši u kojoj se promjene događaju ne na mjesečnoj, nego na dnevnoj bazi. Tko hitno treba liniju, a svi je trebaju hitno, neće takav projekt prijavljivati na EU fondove.
Peteroslojna linija za proizvodnju PE filmova
Ako nije tajna, koliko su iznosile investicije u ovoj i prošloj godini, a kolike su planirane za naredne godine?
Imamo plan kojeg se držimo, a to je plan investicija od 2015. do 2017. U tom periodu planiramo investirati ukupno 100 milijuna kuna, što znači da iduće godine planiramo investirati točno 35 milijuna kuna, prvenstveno u liniju za tisak, dvije linije za proizvodnju papirnatih vrećica te dodatne manje investicije. Sve linije već su naručene i stižu. Ostale investicije odnose se na gradnju skladišta i male strojeve koji stvaraju dodanu vrijednost našim proizvodima.
Muraplast je i ekološki odgovorna tvrtka s vlastitom reciklažom polietilenskog industrijskog otpada. Kolike su mogućnosti ponovnog korištenja polietilena? Što je s miješanim otpadom – polipropilenom, PET-om…, na koji način zbrinjavate taj otpad? Pregovarali ste i s cementarama o potencijalnim mogućnostima.
Polietilen i njegovo recikliranje ne predstavljaju nikakav problem. Uspješno smo reciklirali sav polipropilenski otpad koji nastaje u procesima tiska i kaširanja. Tu spada i kombinacija polipropilenskog filma s polietilenskim filmom. Imamo jako malo otpada koji nismo uspjeli reciklirati. S cementarama je dogovor nažalost propao, no ima i drugih tvrtki u Hrvatskoj koje uzimaju takav otpad.
Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić
Prije nekoliko mjeseci instalirali ste dvije nove linije – za proizvodnju višekratnih plastičnih vrećica s fleksibilnom ručkom te za ekstrudiranje višeslojnog polietilenskog filma. Recite nam nešto više o linijama, te jesu li potrebu za njima nametnuli kupci ili su one rezultat otvaranja nekih novih poslovnih prilika?
Potrebu za ovim linijama definitivno su nametnuli kupci. Želje i potrebe naših kupaca naša su zvijezda vodilja od osnutka firme do danas. Potrebe su posebno značajne kada je u pitanju tržište sjeverozapadne Europe; riječ je konkretno o vrećicama s fleksibilnom ručkom, koje su jako popularne u tom dijelu Europe, i liniji za ekstrudiranje koja je posebno namijenjena za program teških vreća – tzv. FFS (engl. form fill seal) te program polietilenskih filmova za kaširanje.
Potrebu uvođenja dvije nove linije nametnuli su dakle vaši strani kupci?
Definitivno da, iako smo ove godine počeli raditi znatno više i za domaće tržište, pogotovo u segmentu koji pokriva linija za ekstrudiranje polietilenskog filma. Počeli smo raditi za Petrokemiju Kutina, a riječ je o programu teških vreća za mineralna gnojiva. Tu su još i filmovi za palete - drvene palete za ogrjev, tako da mogu reći da smo se u tom segmentu dosta proširili, ne samo na stranom nego konačno i na domaćem tržištu.
U inozemstvu su tri stvari presudne za poslovanje: kvaliteta proizvoda, cijena i rok isporuke
Za početak iduće godine najavili ste i instalaciju desetobojne linije za fleksotisak. Koliko u prosjeku traje instalacija jedne nove linije i što je sve potrebno obaviti prije same instalacije?
Izrada linije za tisak u 10 boja traje desetak mjeseci, a sama instalacija traje do dva mjeseca. To je nešto više u odnosu na neke druge strojeve, ali riječ je o velikoj liniji koja zahtijeva i dobru pripremu. Prije same instalacije potrebno je pripremiti prostoriju, izraditi temelje, postaviti odgovarajuće instalacije, što može potrajati i više od mjesec dana.
Jeste li imali potrebu za dodatnim zapošljavanjem vezanim uz instalaciju nove linije? Jeste li proširivali i smještajne kapacitete ili ste radili u okviru ovoga čime trenutno raspolažete?
Stalno imamo potrebu za novim zaposlenicima. Konkretno, linija za tisak direktno otvara osam novih radnih mjesta. Potrebu imamo i za dodatnih deset osoba koje trenutno ne možemo naći jer je tržište rada u Međimurju dosta specifično po tome što nezaposlenosti gotovo nema. Pogotovo u našoj branši jer iste ljude treba i metalna struka, koja je jako razvijena u Međimurju, tako da radne snage trenutačno jednostavno nema. Zbog toga sve više uzimamo osobe iz udaljenijih krajeva, pogotovo Podravine, a i počeli smo više zapošljavati i žene na poslovima koji ne zahtijevaju teški rad poput dizanja 25 kilograma tereta. Trenutno imamo 30-ak zaposlenih žena, a tvrtka broji 204 zaposlenika.
Muraplast je na tržištu prisutan već više od dva desetljeća. Tržište polimerne ambalaže jedna je od grana gospodarstva koja raste bez obzira na krizu. Koja je tajna uspjeha Vaše tvrtke, posebno u periodu loših gospodarskih kretanja? Kako gledate na budućnost?
Prisutni smo na tržištu već 27 godina. Tržište polimerne ambalaže usko je vezano uz tržište prehrane, a jesti se mora. U vrijeme krize manje se troši na luksuz, ali neke stvari poput ambalaže za hranu rastu i zato je to vrlo stabilno tržište. S obzirom na to da je naš glavni proizvod termoskupljajući film za skupno pakiranje pića, jako smo vezani uz industriju pića. Naši planovi, kao i predviđanja stručnjaka naše branše, su stabilan rast i u budućnosti.
Što je glavni razlog vašeg stalnog rasta?
Glavni razlozi su konstantna, dobro planirana ulaganja, kvalitetan ljudski potencijal i fokus na strana tržišta. Kada je kriza započela, za nas je to bilo doba kada smo najviše investirali u odnosu na naše tadašnje mogućnosti i to nam se višestruko vratilo u obliku rasta prometa i dobiti, dok je naša konkurencija tu stala i time nam omogućila da u branši preuzmemo vodstvo u regiji.
PAPIRNATE VREĆICEOd 2015. godine nudite i papirnatu ambalažu i to papir u roli i papirnate vrećice. Koliko ste zadovoljni tim segmentom poslovanja? Je li i to dio Vašeg izvoznog asortimana ili proizvodite samo za kupce u Hrvatskoj?To je strogo za vanjsko tržište. Proizvodnja papirnatih vrećica u usporedbi s plastičnima je manufaktura. Riječ je o daleko manjoj produktivnosti, linija je daleko kompliciranija i treba puno više ručnog rada. Imamo tržište, učimo, rastemo, linije su nam pune, potražnja je ogromna. Doduše, ne vidimo ekološki razlog zašto je proizvodnja papirnatih vrećica prednost, ali posao je posao. |
||
Tko su vam glavni kupci u Hrvatskoj?
Glavni kupci u Hrvatskoj su nam Vetropack Straža, Jamnica, Petrokemija Kutina, Coca-Cola, Saponia, Zagrebačka pivovara, Carlsberg Hrvatska i Podravka.
S obzirom na to da ste spomenuli da vam je na hrvatskom tržištu krenulo bolje, odnosno da ste prije bili fokusurani samo na inozemstvo, planirate li dodatno širenje na domaćem tržištu?
Dodatno širenje i povećanje na domaćem tržištu svakako nam je u planu, posebice domaći kupci koji trenutno uvoze ambalažu. Za sljedeću godinu planiramo povećanje opsega poslova na domaćem tržištu za 10-ak milijuna kuna. Prošle godine ostvarili smo ukupno 259 milijuna kuna prometa, od čega na domaćem tržištu 62 milijuna. Ove smo godine taj rezultat ostvarili već potkraj rujna.
U razdoblju od 2015. do 2017. plan je investirati ukupno 100 milijuna kuna u proizvodnju
Kada biste uspoređivali postotke, koliko otpada na domaću, a koliko na proizvodnju za strana tržišta?
U ovoj je godini 80 posto proizvodnje za potrebe izvoza uz dvoznamenkasti rast prihoda od prodaje.
S obzirom na to da se većina vaše proizvodnje izvozi, recite nam u koje zemlje najviše izvozite te na koji ste se način uspjeli nametnuti u inozemstvu? Koje ste standarde trebali ispoštovati?
Najviše izvozimo u Njemačku, Dansku, Nizozemsku, Austriju, Srbiju, ali i u Rusiju, Veliku Britaniju i ostale zemlje. Limit predstavljaju jedino troškovi transporta. U inozemstvu su tri stvari presudne za poslovanje: kvaliteta proizvoda, koja je neupitna, zatim cijena i rok isporuke. Ostalo je manje bitno, no za određeni posao presudan čimbenik može biti tehnička podrška, u kojoj smo odlični.
Što se tiče certifikata, u današnje vrijeme traži se apsolutno sve. Osnovni standardi bez kojih se apsolutno ne može ozbiljno raditi jesu sustav upravljanja kvalitetom i okolišem - dobro poznati ISO 9001 i 14001. Na to se nastavlja certifikat zaštite na radu OHSAS 18001. Ako se radi s ambalažom koja dolazi u kontakt s hranom, tu je FSSC 22000 koji spaja ISO 22000 i zahtjeve BRC-a. Imamo i ekološke certifikate sljedivosti FSC CoC za papirnate vrećice i Plavog anđela za plastične vrećice. Član smo SEDEX-a, koji traži socijalno-etički audit, a tu su i posebni zahtjevi i edukacije od strane X-Ritea. Moja su očekivanja da će u budućnosti biti još više dodatnih zahtjeva, posebice od zakonodavstva na području okoliša i materijala koji dolaze u kontakt s hranom.
U proizvodnom asortimanu, među ostalim, imate i toplinski stezljive filmove za skupno pakiranje pića, industrijske filmove za automatsko i ručno pakiranje u različitim industrijama te polietilenske vreće i vrećice. Instalacijom linija za laminaciju i rezanje Muraplast je proširio svoju djelatnost na područje fleksibilne ambalaže. Kolika Vas je tu konkurencija dočekala te čime ste se nametnuli na tržištu?
Muraplast je tvrtka koja se specijalizirala za srednje i velike serije, dok je potražnja za fleksibilnom ambalažom u Hrvatskoj takva da su serije sve manje. Najznačajniju suradnju u području fleksibilne ambalaže na domaćem tržištu napravili smo s osječkom Saponijom, gdje smo postali prvi dobavljač ambalaže prašaka za pranje. Uz poneki izuzetak, tržište fleksibilne ambalaže za fleksotisak solventnim bojama u Hrvatskoj je takvo da prevladavaju poslovi ispod 500 kilograma koji nama nisu toliko zanimljivi, tako da nismo značajno narušili tržište u Hrvatskoj.
Linije za proizvodnju papirnatih vrečica
Ulaskom u područje fleksibilne ambalaže izjavili ste da Muraplast ne namjerava postati lider u tom segmentu, nego želi proširiti svoju ponudu za kupce koji žele ostvariti punu uslugu od jednog dobavljača. Jeste li ostali samo pri tome ili ste ipak pronašli neke nove kupce?
Definitivno ćemo jače ući na tržite fleksibilne ambalaže jer nam dolazi nova linija za fleksotisak u deset boja. Bit ćemo konkurentniji, fleksibilniji, ali pritom ćemo se više fokusirati na tržište sjeverozapadne Europe. Tamo smo prisutni i u segmentu fleksibilne ambalaže. Za ulazak u takve segmente industrije treba jako puno vremena, čak i godine. S rastom prodanih količina naravno da rastu i ambicije te ne mogu biti zadovoljan trenutnim količinama i rastom, što je u biti i jedan od razloga ulaska u nove investicije.
Prošle godine ostvarili smo 259 milijuna kuna prometa, od čega na domaćem tržištu 62 milijuna
Uvođenje linije za tisak fleksibilne ambalaže dijelom je financirano sredstvima iz EU fondova. U kojoj je fazi povlačenje sredstava? Kakva su vaša iskustva s cjelokupnim procesom prijave i povlačenja sredstava?
Dobili smo pet milijuna kuna za liniju za tisak kojoj je predviđena vrijednost bila 1,9 milijuna eura. Linija će na kraju biti još skuplja. Međutim, ovaj postupak ne bih preporučio svakome. Sama prijava bila je na 200 stranica, ugovor je bio na 200 stranica, dvije stranice ugovora su se mijenjale, odnosno postupak se pojednostavio i zamijenili su dvije stranice 21 stranicom.
Ako se želite baviti svojim poslom, trebate jednu osobu koja će se baviti samo poticajima. Dok se birokracija ne smanji, a moram priznati da ima pomaka nabolje, za dobivanje sredstava iz EU fondova provode se prekomplicirani i prespori postupci i zato se tvrtke ne javljaju na natječaje ili još gore, oslanjaju se na novac iz EU fondova te pritom presporo investiraju.
Ne mislite li da vrijedi zaposliti jednu osobu za tako velika sredstva?
Definitivno ne, jer mislim da postoji bolji način da se dođe do sredstava. Naime, postoji Zakon o poticaju ulaganja koji je daleko povoljniji način dobivanja istog ili višeg iznosa sredstava s puno manje birokracije i kroz puno lakši proces, ali naravno uz smanjenje poreza na dobit ili druge pogodnosti koje daje zakon i dakako uz zadovoljavanje uvjeta koje zakon traži.
Često se čuje upravo suprotno, da premalo koristimo novac iz europskih fondova.
Dok se postupci ne pojednostavne, tako će i ostati. Dodatno zakonodavac pritom sam sebi stvara probleme jer prijavu od 200 strana treba proanalizirati tim ljudi, što predstavlja dodatni trošak i nepotreban gubitak resursa za državu. Zadnji fijasko poticaja iz EU fondova jest poticaj za ICT sektor, gdje se čeka na završni odgovor više od godinu dana, a radi se o branši u kojoj se promjene događaju ne na mjesečnoj, nego na dnevnoj bazi. Tko hitno treba liniju, a svi je trebaju hitno, neće takav projekt prijavljivati na EU fondove.
Peteroslojna linija za proizvodnju PE filmova
Ako nije tajna, koliko su iznosile investicije u ovoj i prošloj godini, a kolike su planirane za naredne godine?
Imamo plan kojeg se držimo, a to je plan investicija od 2015. do 2017. U tom periodu planiramo investirati ukupno 100 milijuna kuna, što znači da iduće godine planiramo investirati točno 35 milijuna kuna, prvenstveno u liniju za tisak, dvije linije za proizvodnju papirnatih vrećica te dodatne manje investicije. Sve linije već su naručene i stižu. Ostale investicije odnose se na gradnju skladišta i male strojeve koji stvaraju dodanu vrijednost našim proizvodima.
Muraplast je i ekološki odgovorna tvrtka s vlastitom reciklažom polietilenskog industrijskog otpada. Kolike su mogućnosti ponovnog korištenja polietilena? Što je s miješanim otpadom – polipropilenom, PET-om…, na koji način zbrinjavate taj otpad? Pregovarali ste i s cementarama o potencijalnim mogućnostima.
Polietilen i njegovo recikliranje ne predstavljaju nikakav problem. Uspješno smo reciklirali sav polipropilenski otpad koji nastaje u procesima tiska i kaširanja. Tu spada i kombinacija polipropilenskog filma s polietilenskim filmom. Imamo jako malo otpada koji nismo uspjeli reciklirati. S cementarama je dogovor nažalost propao, no ima i drugih tvrtki u Hrvatskoj koje uzimaju takav otpad.
Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić
