«
Povratak na sadržaj
Broj 2 | Godina 2013
Ekonomična i pouzdana rješenja
Gospodarenje ambalažnim otpadom – ulazak u EU
Tvrtka Interseroh d.o.o. dio je njemačke Alba Grupe koju čine brendovi Interseroh i Alba, i koja predstavlja jednu od 10 najvećih svjetskih grupacija u industriji gospodarenja otpadom, recikliranja i opskrbom sirovinama.
Poslovni model Alba Grupe temelji se na načelu da je otpad sekundarna sirovina koja se koristi u proizvodnji, čime se smanjuje potrošnja prirodnih resursa. Alba Grupa organizira i koordinira pojedine dijelove procesa dobivanja sekundarnih sirovina, kao što su sakupljanje, odvoz i prerada te na taj način osigurava ponovnu uporabu tih materijala u industriji.
Na godišnjoj razini Alba Grupa na tržište plasira približno 7,5 milijuna tona sekundarnih sirovina, a tvrtke iz Grupe ostvaruju godišnji promet od 3,2 milijarde eura.
Interseroh posluje u Hrvatskoj od 2005. godine s uredima u Zagrebu i Splitu, a ovlašten je za posredovanje u zbrinjavanju otpada te zapošljava više od 150 djelatnika. Tvrtka je sinonim izvrsnosti i kompetentnosti u gospodarenju različitim vrstama otpada, a glavni korisnici usluga su trgovački lanci, shopping centri, distributeri, hoteli te sve grane prerađivačke industrije.
Na temelju znanja i iskustva, primjenjujući inovativno i kreativno razmišljanje, tvrtka primjenjuje ekonomična i pouzdana rješenja u gospodarenju otpadom. Na taj način pridonosi smanjenju zagađenja okoliša i očuvanju prirodnih bogatstva. Otpad se vraća “u život” u novim oblicima.
Njemački primjer
Kao organizacija, Interseroh je aktivan u svim državama Europske unije u kojima postoje otvoreni tržišni sustavi gospodarenja ambalažnim otpadom.
Prevladava mišljenje da je sustav gospodarenja ambalažnim otpadom najučinkovitije i najtransparentnije postavljen u Njemačkoj i stoga je najbolje na tom primjeru prepoznati benefite koje ostvaruje za gospodarstvo, građanstvo i, naravno, za okoliš.
Prva organizacija u Njemačkoj s radom je započela ranih 90-ih godina prošlog stoljeća. Kao jedina takva organizacija radila je sve do 2003. godine, kada je intervencijom Europske komisije tržište liberalizirano te je otvorena mogućnost i ostalim organizacijama da se uključe u sustav. Danas na području Njemačke djeluje 10 organizacija.
Što su organizacije i kako funkcioniraju?
To su trgovačka društva koja preuzimaju odgovornost proizvođača i u njihovo ime prijavljuju, sakupljaju i obrađuju ambalažu koju su ti proizvođači stavili na tržište.
Svaka organizacija dobiva kvote odnosno ciljeve. Oni se u Njemačkoj određuju kvartalno od strane neovisnog financijskog revizora. Kvote se određuju proporcionalno količinama koje su pojedine organizacije licencirale odnosno preuzele obveze.
Osim obveza koje organizacija preuzima, glavna uloga im je:
• osigurati financijsku i operativnu stabilnost sustava upravljanja ambalažnim otpadom
• osigurati sakupljanje u situaciji pada cijena sekundarnih sirovina
• osigurati sakupljanje i obradu frakcija s negativnom tržišnom vrijednošću
• osigurati stabilno “financiranje” poslovanja sakupljača otpada i komunalnih društava
• poticati konkurentnost cijena i raditi na osvješćivanju i edukaciji društva.
Proizvođači ambalažnog otpada dobivaju slobodu izbora kome će povjeriti gospodarenje ambalažnim otpadom, ovisno o vlastitim kriterijima:
• cijene naknade za ambalažu
• dodatne usluge kao npr. savjetovanje vezano uz zakon ili ambalažu
• jednostavnost i transparentnost poslovanja, individualni pristup i rješenja
• kvaliteta osvještavanja javnosti o pravilnom postupanju s ambalažnim otpadom
• imidž organizacije.
Upravljanje sustavom sakupljanja i obrade ambalažnim otpadom povjerava se Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (čl. 61), Organizacijama (čl. 69) i pojedinačnim proizvođačima. Istovremeno, Registar gospodarenja ambalažnim otpadom vodi Fond (čl. 37). Organizacije dobivaju odobrenje za rad od Ministarstva zaštite okoliša i prirode (čl. 72) na temelju suglasnosti uzimajući u obzir ocjenu Fonda (čl. 70). Organizacija može sklopiti ugovore samo sa sakupljačima koji su se ponudom javili na natječaj Fonda (čl. 69 i čl. 63). Proizvođači proizvoda dužni su plaćati naknadu za rad sustava (nadzor i IT infrastrukturu) Fondu te naknadu sustava kod kojeg prijavljuju ambalažu. Iznosi najviših dopuštenih naknada bit će propisani Zakonom (čl. 47). Nisu definirani odnosi između komunalnih društava i obveznika odnosno upravitelja sustava.
Sustav povratne naknade u Njemačkoj
Postojeći sustav koji se primjenjuje na ambalažu volumena od 0,1 l do 3 l uveden je 2003. godine i to u iznosu povratne naknade od 0,25€ (1,90kn) po boci. Ciljevi uvođenja povratne naknade na nepovratnu ambalažu su bili: usporavanje rastućeg trenda potrošnje jednokratne ambalaže, u korist višekratne koja je ekološki prihvatljivija, omogućavanje sakupljanja čistih frakcija sirovina, zaštita okoliša neodbacivanjem ambalaže u okoliš te zaštita radnih mjesta u industriji višekratne ambalaže te sustavima koji se bave sakupljanjem nepovratne ambalaže.
U Hrvatskoj se u medijima na sustav uglavnom gleda iz pogrešne perspektive. Kao da ga je netko primarno uspostavio da bi ljudima lošeg financijskog stanja omogućio preživljavanje. Istina je da jedan dio građana time ostvaruje zaradu za život, ali ista situacija je i u Zapadnim zemljama koje imaju slične sustave, no ciljevi nam trebaju jednaki kao i u Njemačkoj. Ukidanjem sustava vratili bismo se daleko unazad na štetu sakupljanja ambalažnog otpada te najviše na štetu okoliša. Postojeći sustav nije savršen i sigurno ima puno mogućnosti za promjenu pojedinih segmenata, što također treba ići paralelno uz kompletni novi sustav gospodarenja ambalažnim otpadom.
Vanja Horvat, Interseroh d.o.o., Zagreb
Rad prezentiran na međunarodnom savjetovanju “Na pragu EU: ambalaža, legislativa, održivost...”, FEST.A CROPAK 2013, 13. i 14. lipnja, Donji Kraljevec
Na godišnjoj razini Alba Grupa na tržište plasira približno 7,5 milijuna tona sekundarnih sirovina, a tvrtke iz Grupe ostvaruju godišnji promet od 3,2 milijarde eura.
Interseroh posluje u Hrvatskoj od 2005. godine s uredima u Zagrebu i Splitu, a ovlašten je za posredovanje u zbrinjavanju otpada te zapošljava više od 150 djelatnika. Tvrtka je sinonim izvrsnosti i kompetentnosti u gospodarenju različitim vrstama otpada, a glavni korisnici usluga su trgovački lanci, shopping centri, distributeri, hoteli te sve grane prerađivačke industrije.
Na temelju znanja i iskustva, primjenjujući inovativno i kreativno razmišljanje, tvrtka primjenjuje ekonomična i pouzdana rješenja u gospodarenju otpadom. Na taj način pridonosi smanjenju zagađenja okoliša i očuvanju prirodnih bogatstva. Otpad se vraća “u život” u novim oblicima.
Njemački primjer
Kao organizacija, Interseroh je aktivan u svim državama Europske unije u kojima postoje otvoreni tržišni sustavi gospodarenja ambalažnim otpadom.
Prevladava mišljenje da je sustav gospodarenja ambalažnim otpadom najučinkovitije i najtransparentnije postavljen u Njemačkoj i stoga je najbolje na tom primjeru prepoznati benefite koje ostvaruje za gospodarstvo, građanstvo i, naravno, za okoliš.
Prva organizacija u Njemačkoj s radom je započela ranih 90-ih godina prošlog stoljeća. Kao jedina takva organizacija radila je sve do 2003. godine, kada je intervencijom Europske komisije tržište liberalizirano te je otvorena mogućnost i ostalim organizacijama da se uključe u sustav. Danas na području Njemačke djeluje 10 organizacija.
Gospodarenje ambalažnim otpadom u RH danas
• Netržišni sustav - monopol
• Primarna selekcija je rijetkost, nije organizirano odvojeno sakupljanje u domaćinstvima - ne poštuje se hijerarhija gospodarenja otpadom
• Ambalažni otpad završava u komunalnom otpadu (čini do 70% volumena) na deponijima
• Nema motivacije za sortiranje zbog načina naplate odvoza i nesankcioniranja
• Odvojeno se sakupljaju samo “profitabilne” frakcije otpada
• Velik broj Free Ridera (tvrtke koje ne prijavljuju stavljanje ambalaže na tržište)
• Na snazi su koncesije, isplaćuju se subvencije; sredstva prikupljena od ambalažnog otpada se “prelijevaju”.
Posljedice otvaranja tržišta su predstavljale ulaganja u infrastrukturu kako bi se smanjili troškovi sakupljanja, čime su se do danas troškovi za obveznike plaćanja naknada prepolovili. Sve neovisne studije su potvrdile da je kompeticija na ovom polju rezultirala konstantnim radom na inovacijama s jedne strane, u svrhu smanjenja troškova za prikupljanje i obradu ambalažnog otpada, a s druge strane na inovacije koje omogućuju što veće količine dobivenih sirovina iz ambalažnog otpada zbog cijena koje one na tržištu ostvaruju te time automatski pokrivaju troškove sakupljanja i obrade.• Netržišni sustav - monopol
• Primarna selekcija je rijetkost, nije organizirano odvojeno sakupljanje u domaćinstvima - ne poštuje se hijerarhija gospodarenja otpadom
• Ambalažni otpad završava u komunalnom otpadu (čini do 70% volumena) na deponijima
• Nema motivacije za sortiranje zbog načina naplate odvoza i nesankcioniranja
• Odvojeno se sakupljaju samo “profitabilne” frakcije otpada
• Velik broj Free Ridera (tvrtke koje ne prijavljuju stavljanje ambalaže na tržište)
• Na snazi su koncesije, isplaćuju se subvencije; sredstva prikupljena od ambalažnog otpada se “prelijevaju”.
Što su organizacije i kako funkcioniraju?
To su trgovačka društva koja preuzimaju odgovornost proizvođača i u njihovo ime prijavljuju, sakupljaju i obrađuju ambalažu koju su ti proizvođači stavili na tržište.
Svaka organizacija dobiva kvote odnosno ciljeve. Oni se u Njemačkoj određuju kvartalno od strane neovisnog financijskog revizora. Kvote se određuju proporcionalno količinama koje su pojedine organizacije licencirale odnosno preuzele obveze.
Osim obveza koje organizacija preuzima, glavna uloga im je:
• osigurati financijsku i operativnu stabilnost sustava upravljanja ambalažnim otpadom
• osigurati sakupljanje u situaciji pada cijena sekundarnih sirovina
• osigurati sakupljanje i obradu frakcija s negativnom tržišnom vrijednošću
• osigurati stabilno “financiranje” poslovanja sakupljača otpada i komunalnih društava
• poticati konkurentnost cijena i raditi na osvješćivanju i edukaciji društva.
Proizvođači ambalažnog otpada dobivaju slobodu izbora kome će povjeriti gospodarenje ambalažnim otpadom, ovisno o vlastitim kriterijima:
• cijene naknade za ambalažu
• dodatne usluge kao npr. savjetovanje vezano uz zakon ili ambalažu
• jednostavnost i transparentnost poslovanja, individualni pristup i rješenja
• kvaliteta osvještavanja javnosti o pravilnom postupanju s ambalažnim otpadom
• imidž organizacije.
Upravljanje sustavom sakupljanja i obrade ambalažnim otpadom povjerava se Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (čl. 61), Organizacijama (čl. 69) i pojedinačnim proizvođačima. Istovremeno, Registar gospodarenja ambalažnim otpadom vodi Fond (čl. 37). Organizacije dobivaju odobrenje za rad od Ministarstva zaštite okoliša i prirode (čl. 72) na temelju suglasnosti uzimajući u obzir ocjenu Fonda (čl. 70). Organizacija može sklopiti ugovore samo sa sakupljačima koji su se ponudom javili na natječaj Fonda (čl. 69 i čl. 63). Proizvođači proizvoda dužni su plaćati naknadu za rad sustava (nadzor i IT infrastrukturu) Fondu te naknadu sustava kod kojeg prijavljuju ambalažu. Iznosi najviših dopuštenih naknada bit će propisani Zakonom (čl. 47). Nisu definirani odnosi između komunalnih društava i obveznika odnosno upravitelja sustava.
Sustav povratne naknade u Njemačkoj
Postojeći sustav koji se primjenjuje na ambalažu volumena od 0,1 l do 3 l uveden je 2003. godine i to u iznosu povratne naknade od 0,25€ (1,90kn) po boci. Ciljevi uvođenja povratne naknade na nepovratnu ambalažu su bili: usporavanje rastućeg trenda potrošnje jednokratne ambalaže, u korist višekratne koja je ekološki prihvatljivija, omogućavanje sakupljanja čistih frakcija sirovina, zaštita okoliša neodbacivanjem ambalaže u okoliš te zaštita radnih mjesta u industriji višekratne ambalaže te sustavima koji se bave sakupljanjem nepovratne ambalaže.
U Hrvatskoj se u medijima na sustav uglavnom gleda iz pogrešne perspektive. Kao da ga je netko primarno uspostavio da bi ljudima lošeg financijskog stanja omogućio preživljavanje. Istina je da jedan dio građana time ostvaruje zaradu za život, ali ista situacija je i u Zapadnim zemljama koje imaju slične sustave, no ciljevi nam trebaju jednaki kao i u Njemačkoj. Ukidanjem sustava vratili bismo se daleko unazad na štetu sakupljanja ambalažnog otpada te najviše na štetu okoliša. Postojeći sustav nije savršen i sigurno ima puno mogućnosti za promjenu pojedinih segmenata, što također treba ići paralelno uz kompletni novi sustav gospodarenja ambalažnim otpadom.
Vanja Horvat, Interseroh d.o.o., Zagreb
Rad prezentiran na međunarodnom savjetovanju “Na pragu EU: ambalaža, legislativa, održivost...”, FEST.A CROPAK 2013, 13. i 14. lipnja, Donji Kraljevec
