«
Povratak na sadržaj
Broj 1 | Godina 2013
Optimizacija sustava zbrinjavanja – stalan i primaran cilj
U Hrvatskoj još uvijek velike količine staklene ambalaže završavaju na komunalnim i divljim deponijima.
U 2012. godini na hrvatsko je tržište plasirano cca 82 tisuća tona ambalažnog stakla (preliminarni podaci – obuhvaćena prazna i puna ambalaža). Od toga se u pogon reciklaže Vetropack Straže tvornice stakla d.d., Hum na Sutli, vratilo tek 40,8 tisuća tona, što znači da je više od 40 tisuća tona završilo na komunalnim deponijima ili, još gore, na divljim odlagalištima otpada.
Promjene su nužne
Pogledamo li kretanje stope recikliranja stakla u periodu od 2006. godine (kad je stupio na snagu postojeći Pravilnik o zbrinjavanju ambalaže) naovamo, uočavamo izrazito negativan trend. Jer, 2006. je u Hrvatskoj stopa recikliranja dosegnula 58,4%, već 2009. se smanjila na 51%, dok je u 2012. pala na 49,2%. To je očiti signal da se pod hitno mora mijenjati čitav sustav zbrinjavanja ambalažnog otpada, koji se nakon početnih dobrih rezultata pokazao nekorektnim i nedovoljno učinkovitim.
Stakleni krš
Znamo da se staklo može recikirati bezbroj puta, a da ne gubi na svojoj kvaliteti. Povećavanjem udjela starog stakla u smjesi za proizvodnju novih boca i staklenki štedi se energija i potrošnja primarnih sirovina te smanjuju emisije otpadnih plinova. Da bi čim više povećala udjel staklenog krša u smjesi, Vetropack Straža intenzivno istražuje moguće izvore starog stakla iz susjednih zemalja. Tijekom 2012. je iz Mađarske, Bosne i Hercegovine, Austrije i Srbije uvezeno 35 tisuća tona starog stakla, što s 40 tisuća tona prikupljenih u našoj državi, čini 75,9 tisuća tona. No sve to je još uvijek daleko od količina koje bi nam omogućile željeno povećanje udjela staklenog krša u smjesi.
Kvalitetan sustav zbrinjavanja
Vetropack Straža je aktivni sudionik sustava zbrinjavanja ambalažnog otpada. Od Ministarstva zaštite okoliša i prirode RH Tvornica je dobila 10-godišnju koncesiju za recikliranje staklenog ambalažnog otpada. Kontinuirano se ulaže u modernizaciju postrojenja reciklaže koje je takvog kapaciteta da se u njemu može preraditi sav stakleni ambalažni otpad koje se plasira na tržište Hrvatske.
I dalje se provodi educiranje dobavljača o potrebnoj čistoći staklenog otpada te PR-aktivnosti usmjerene odgoju djece mlađeg školskog uzrasta za pravilno zbrinjavanje staklene ambalaže (suradnja sa školama, internetska stranica www.recikliranje-stakla.com).
Vetropack Straža je prva i posljednja karika u kružnom toku staklene ambalaže. Tu privilegiju (proizvođača i prerađivača) shvaća i kao obavezu da aktivno i permanentno djeluje na poboljšanju sustava zbrinjavanja.
Izvor: Vetropack Straža tvornica stakla d.d., Hum na Sutli
Promjene su nužne
Pogledamo li kretanje stope recikliranja stakla u periodu od 2006. godine (kad je stupio na snagu postojeći Pravilnik o zbrinjavanju ambalaže) naovamo, uočavamo izrazito negativan trend. Jer, 2006. je u Hrvatskoj stopa recikliranja dosegnula 58,4%, već 2009. se smanjila na 51%, dok je u 2012. pala na 49,2%. To je očiti signal da se pod hitno mora mijenjati čitav sustav zbrinjavanja ambalažnog otpada, koji se nakon početnih dobrih rezultata pokazao nekorektnim i nedovoljno učinkovitim.
Stakleni krš
Znamo da se staklo može recikirati bezbroj puta, a da ne gubi na svojoj kvaliteti. Povećavanjem udjela starog stakla u smjesi za proizvodnju novih boca i staklenki štedi se energija i potrošnja primarnih sirovina te smanjuju emisije otpadnih plinova. Da bi čim više povećala udjel staklenog krša u smjesi, Vetropack Straža intenzivno istražuje moguće izvore starog stakla iz susjednih zemalja. Tijekom 2012. je iz Mađarske, Bosne i Hercegovine, Austrije i Srbije uvezeno 35 tisuća tona starog stakla, što s 40 tisuća tona prikupljenih u našoj državi, čini 75,9 tisuća tona. No sve to je još uvijek daleko od količina koje bi nam omogućile željeno povećanje udjela staklenog krša u smjesi.
Vetropack Straža je prva i posljednja karika u kružnom toku staklene ambalaže
Može se očekivati da će se ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju konačno urediti sustav zbrinjavanja ambalažnog otpada (i s time vezani propisi) te ukinuti administrativne zapreke koje otežavaju uvoz te, za Vetropack Stražu vrijedne sirovine, iz zapadnih zemalja. Ipak, logično je da se prije svega računa na staro staklo prikupljeno na domaćem i nama susjednim tržištima. Kvalitetan sustav zbrinjavanja
Vetropack Straža je aktivni sudionik sustava zbrinjavanja ambalažnog otpada. Od Ministarstva zaštite okoliša i prirode RH Tvornica je dobila 10-godišnju koncesiju za recikliranje staklenog ambalažnog otpada. Kontinuirano se ulaže u modernizaciju postrojenja reciklaže koje je takvog kapaciteta da se u njemu može preraditi sav stakleni ambalažni otpad koje se plasira na tržište Hrvatske.
I dalje se provodi educiranje dobavljača o potrebnoj čistoći staklenog otpada te PR-aktivnosti usmjerene odgoju djece mlađeg školskog uzrasta za pravilno zbrinjavanje staklene ambalaže (suradnja sa školama, internetska stranica www.recikliranje-stakla.com).
Vetropack Straža je prva i posljednja karika u kružnom toku staklene ambalaže. Tu privilegiju (proizvođača i prerađivača) shvaća i kao obavezu da aktivno i permanentno djeluje na poboljšanju sustava zbrinjavanja.
Izvor: Vetropack Straža tvornica stakla d.d., Hum na Sutli
