«
Povratak na sadržaj
Broj 4 | Godina 2013
Brojne aktivnosti Ekostar Paka
Novi izazovi u 2014. godini
Ekostar Pak se, kao jedan od najznačajnijih subjekata u upravljanju ambalažnim otpadom u Srbiji, ali i kao operater koji se u cilju pružanja što kvalitetnije i sveobuhvatnije usluge svojim klijentima intenzivno bavi i posebnim tokovima otpada, aktivno uključio u proces kreiranja odredbi Zakona koji uređuju područje upravljanja otpadom
Nakon 2009. godine, kada su doneseni Zakon o upravljanju otpadom i Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu, u praksi su uočene mogućnosti poboljšanja i unaprjeđenja zakonske regulative, kao i njenog približavanja realnim okolnostima na terenu. U skladu s tim, Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine Republike Srbije pokrenulo je inicijativu izmjene Zakona o upravljanju otpadom, kao korak prema dodatnom usuglašavanju s normama EU. Posebna pažnja posvećena je pojašnjenju pojmova, promjenama u načinu financiranja procesa upravljanja posebnim tokovima otpada i uvođenja dodatnih, u Europskoj uniji već poznatih instituta, čiji je cilj bolja regulacija i kontrola tokova otpada.
Ekostar Pak se, kao jedan od najznačajnijih subjekata u upravljanju ambalažnim otpadom u Srbiji, ali i kao operater koji se u cilju pružanja što kvalitetnije i sveobuhvatnije usluge svojim klijentima intenzivno bavi i posebnim tokovima otpada, aktivno uključio u proces kreiranja odredbi Zakona, ali i u javnu raspravu koja je provedena. Posebno se uključio u rad stručnih tijela u okviru Privredne komore Zelene Srbije (PKZS), gdje je kao jedan od članova Odbora za zaštitu životne sredine dao konkretne prijedloge kojima je cilj stvoriti pravno jasne, transparentne i za sve sudionike ravnopravne kriterije kada je u pitanju upravljanje posebnim tokovima otpada. U svemu tome Ekostar Paku je od posebnog značaja četverogodišnje iskustvo koje je stekao radeći na uspostavljanju sustava upravljanja ambalažnim otpadom u Srbiji. Pored toga, Ekostar Pak je sudjelovao i na stručnim skupovima koji su bili usmjereni na sustav upravljanja otpadom, ali su se neizostavno dotaknuli i izmjena Zakona.
Privredna komora Zelene Srbije i Ekostar Pak zajedno prema napretku
Privredna komora Zelene Srbije (PKZS) je dobrovoljna, interesna, samostalna i poslovno stručna organizacija svih subjekata zelenog gospodarstva. Vode je ljudi koji svojim dugogodišnjim poslovnim iskustvom i razumijevanjem realnih poslovnih izazova predstavljaju i njezinu najveću vrijednost. PKZS je osnovana prije svega radi kreiranja i unaprjeđenja adekvatnog poslovnog okruženja, prioritetno u području energetike, zaštite okoliša, zelene gradnje i održive poljoprivrede.
“Kako su ciljevi PKZS i Ekostar Paka iz područja ekologije i zaštite okoliša isti, a to je napredak u svakom smislu, iz njega proizlazi i naše partnerstvo. Ono je izraženo i kroz zajednički rad na prijedlogu izmjena i dopuna novog Zakona o zaštiti životne sredine i upravljanju otpadom. Također, Ekostar Pak od samog početka podržava rad PKZS-a kao njezin član te redovito sudjeluje na sajmu i konferenciji Eco Expo, jednom od projekata PKZS-a. Ekostar Pak je dao značajan doprinos u razvoju odnosa gospodarstva i državnih institucija. Uz konzultacije s Ekostar Pakom, koji dao ozbiljne sugestije na način komunikacije s gospodarstvenicima, uspjeli smo unaprijediti naš način rada i aktivnosti”, izjavio je Saša Mihajlović, predsjednik PKZS-a.
Ekostar Pak na konferenciji “Perspektive industrije reciklaže ambalažnog otpada”
Imajući u vidu značaj sektora reciklaže ambalažnog otpada za sektor zaštite okoliša, ne čudi činjenica da je konferencija “Perspektive industrije reciklaže ambalažnog otpada” bila jedan od najznačajnijih i najzapaženijih događaja ovogodišnjeg EcoFair sajma.
Na toj konferenciji, održanoj u Beogradu početkom listopada ove godine, u okviru 10. Međunarodnog sajma zaštite okoliša EcoFair 2013, predstavnici najznačajnijih tvrtki za reciklažu ambalažnog otpada ukazali su na problem nedostatka sirovina za reciklažu na tržištu Srbije. Iako su operateri sustava i predstavnici Ministarstva energetike, razvoja i životne sredine zadovoljni rezultatima primjena seta Zakona o upravljanju otpadom donesenih 2009., najveći postotak ambalažnog otpada i dalje završava na deponijima, dok reciklažna industrija muku muči s popunjavanjem svojih kapaciteta za preradu otpada.
Pred punom svečanom salom Beogradskog sajma, konferenciju je otvorila Radmila Šerović, načelnica Odjela za upravljanje otpadom u Ministarstvu energetike, razvoja i zaštite životne sredine. Prikazala je pozitivne rezultate primjene Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu, donesenih 2009. godine koji su uvođenjem principa “zagađivač plaća” omogućili financijske mjere za ulaganja u sektor upravljanja otpadom i zaštite okoliša.
U svojem je izlaganju Radmila Šerović skrenula pažnju na velik broj dozvola koje su posljednjih godina izdane tvrtkama koje se bave reciklažom te sakupljačima otpada, kako od strane samog Ministarstva, tako i od Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu životne sredine i lokalnih samouprava. Gotovo 80 % tih dozvola izdano je za sakupljanje i transport opasnog i neopasnog otpada, što stvara dojam da je u Srbiji sakupljanje otpada razvijenije od reciklaže.
Međutim, u praksi nadležno Ministarstvo nema uvid u stvarne aktivnosti koje provode vlasnici tih dozvola, te je Radmila Šerović najavila reviziju svih izdanih dozvola u Republici Srbiji, što su okupljeni predstavnici reciklažne industrije jednoglasno podržali.
Mihail Mateski, generalni direktor tvrtke za reciklažu Greentech iz Novog Sada, u svojoj je prezentaciji brojkama dočarao disproporciju u količinama PET ambalaže koja se na tržište Srbije plasira, sakupi i reciklira. Prema podacima iz izvještaja Agencije za životnu sredinu, carine i samih reciklažera PET otpada, popunjenost postojećih kapaciteta je svega 39 %, dok se na tržištu Srbije sakupi i reciklira samo 29 % količina koje se plasiraju, što je u 2012. godini iznosilo 45.206 tona. Paradoks je da količina sakupljenog i recikliranog PET otpada u 2012. godini od oko 13.000 tona značajno premašuje postavljene nacionalne ciljeve u sakupljanju i reciklaži plastičnog otpada od 7,5 %, odnosno 3 400 tona.
Na osnovu ove statistike vidi se da uslijed nedovoljno razvijenog sakupljanja najveći dio iskorištene PET ambalaže i dalje završava na deponijima, iako u Srbiji kapaciteti industrije reciklaže PET otpada mogu zadovoljiti preradu približno 75 % od ukupne količine ambalaže plasirane na tržište.
Direktor tvrtke Umka iz Beograda, najvećeg reciklažera kartona u Srbiji, Miloš Ljušić, istaknuo je da je jedan od glavnih problema u sustavu niska razina opremljenosti sakupljača (nedostatak vozila, presa, preskontejnera...), zatim niski nacionalni ciljevi i nedovoljno razvijena svijest o potrebi razdvajanja ambalažnog otpada i reciklaže. Naglasio je da bi bilo dobro da se i u Srbiji, po uzoru na pojedine države u okruženju, uvedu subvencije za reciklažnu industriju te povećaju postojeće za sakupljanje ambalažnog otpada, čime bi se unaprijedili kapaciteti i efikasnost sakupljača, umanjili negativni utjecaji oscilacija cijena sekundarnih sirovina na tržištu, osigurao daljnji razvoj “zelene ekonomije” i otvaranje novih radnih mjesta, kao i zapošljavanje socijalno ugroženih kategorija stanovništva.
Aleksandra Mandić, predstavnica srpske tvrtke za reciklažu stakla iz Grejača, koja je od 2004. godine članica grčke Jul korporacije, istaknula je da je popunjenost njihove tvrtke, koja se jedina bavi tretmanom staklenog otpada u Srbiji, samo 40 %. Od toga svega 5 % količina stiže iz javnih komunalnih poduzeća.
Generalni direktor tvrtke Brzanplast Rade Simić predstavio je investiciju te tvrtke, realiziranu u suradnji s kompanijom Tetra Pak, u tvornicu za reciklažu višeslojne kartonske ambalaže, prvu takve vrste na Balkana. Ta tvornica, kapaciteta 8 000 tona godišnje, nedavno je počela s radom, pri čemu najveći dio materijala za reciklažu uvozi, dok s domaćeg tržišta preradi u prosjeku samo 100 kg višeslojnog kartonskog ambalažnog otpada. Prema podacima tvrtke Brzanplast, Vrnjačka Banja primjerice sakupi i preda na reciklažu više višeslojne kartonske ambalaže nego grad Beograd.
Direktor Ekostar Paka Vojislav Stanković u svojem je izlaganju na temu nacionalnih ciljeva za razdoblje od 2015. do 2019. iznio stav da je neophodno uskladiti ciljeve s kapacitetima sakupljača i reciklažne industrije, osigurati brže povećanje postotka nacionalnih ciljeva, ali i uspostaviti balans njihovih razina i mogućnosti gospodarstva da financijski poprati povećanje nacionalnih ciljeva. Istaknuo je također i da je potrebno uvesti financijske, bankarske ili druge vrste jamstava operaterima, kao i standardizirati njihov rad u smjeru određivanja minimalnog broja sklopljenih ugovora sa sakupljačima, minimalnog broja zaposlenih i sl. Naglasio je ujedno da se mora zabraniti trgovina otpadom od strane operatera, kako bi se spriječile zloupotrebe u okviru postojećeg sustava.
Svi sudionici konferencije imaju jedinstven stav kad je u pitanju inspekcijski nadzor koji treba pojačati nad cijelim sustavom upravljanja otpadom u Republici Srbiji. Predstavnici reciklažne industrije tom su prilikom izrazili svoja očekivanja da će u narednom razdoblju biti potrebno intenzivirati dijalog s predstavnicima nadležnog Ministarstva koje priprema izmjenu postojeće regulative u području upravljanja otpadom, a savjetnik Privredne komore Srbije Siniša Mitrović najavio je i veći angažman Privredne komore Srbije u uspostavljanju permanentnog dijaloga između industrije, operatera i sakupljača s jedne, i predstavnika administracije s druge strane.
Izvor: Ekostar Pak
Ekostar Pak se, kao jedan od najznačajnijih subjekata u upravljanju ambalažnim otpadom u Srbiji, ali i kao operater koji se u cilju pružanja što kvalitetnije i sveobuhvatnije usluge svojim klijentima intenzivno bavi i posebnim tokovima otpada, aktivno uključio u proces kreiranja odredbi Zakona, ali i u javnu raspravu koja je provedena. Posebno se uključio u rad stručnih tijela u okviru Privredne komore Zelene Srbije (PKZS), gdje je kao jedan od članova Odbora za zaštitu životne sredine dao konkretne prijedloge kojima je cilj stvoriti pravno jasne, transparentne i za sve sudionike ravnopravne kriterije kada je u pitanju upravljanje posebnim tokovima otpada. U svemu tome Ekostar Paku je od posebnog značaja četverogodišnje iskustvo koje je stekao radeći na uspostavljanju sustava upravljanja ambalažnim otpadom u Srbiji. Pored toga, Ekostar Pak je sudjelovao i na stručnim skupovima koji su bili usmjereni na sustav upravljanja otpadom, ali su se neizostavno dotaknuli i izmjena Zakona.
Privredna komora Zelene Srbije i Ekostar Pak zajedno prema napretku
Privredna komora Zelene Srbije (PKZS) je dobrovoljna, interesna, samostalna i poslovno stručna organizacija svih subjekata zelenog gospodarstva. Vode je ljudi koji svojim dugogodišnjim poslovnim iskustvom i razumijevanjem realnih poslovnih izazova predstavljaju i njezinu najveću vrijednost. PKZS je osnovana prije svega radi kreiranja i unaprjeđenja adekvatnog poslovnog okruženja, prioritetno u području energetike, zaštite okoliša, zelene gradnje i održive poljoprivrede.
“Kako su ciljevi PKZS i Ekostar Paka iz područja ekologije i zaštite okoliša isti, a to je napredak u svakom smislu, iz njega proizlazi i naše partnerstvo. Ono je izraženo i kroz zajednički rad na prijedlogu izmjena i dopuna novog Zakona o zaštiti životne sredine i upravljanju otpadom. Također, Ekostar Pak od samog početka podržava rad PKZS-a kao njezin član te redovito sudjeluje na sajmu i konferenciji Eco Expo, jednom od projekata PKZS-a. Ekostar Pak je dao značajan doprinos u razvoju odnosa gospodarstva i državnih institucija. Uz konzultacije s Ekostar Pakom, koji dao ozbiljne sugestije na način komunikacije s gospodarstvenicima, uspjeli smo unaprijediti naš način rada i aktivnosti”, izjavio je Saša Mihajlović, predsjednik PKZS-a.
Ekostar Pak na konferenciji “Perspektive industrije reciklaže ambalažnog otpada”
Imajući u vidu značaj sektora reciklaže ambalažnog otpada za sektor zaštite okoliša, ne čudi činjenica da je konferencija “Perspektive industrije reciklaže ambalažnog otpada” bila jedan od najznačajnijih i najzapaženijih događaja ovogodišnjeg EcoFair sajma.
Na toj konferenciji, održanoj u Beogradu početkom listopada ove godine, u okviru 10. Međunarodnog sajma zaštite okoliša EcoFair 2013, predstavnici najznačajnijih tvrtki za reciklažu ambalažnog otpada ukazali su na problem nedostatka sirovina za reciklažu na tržištu Srbije. Iako su operateri sustava i predstavnici Ministarstva energetike, razvoja i životne sredine zadovoljni rezultatima primjena seta Zakona o upravljanju otpadom donesenih 2009., najveći postotak ambalažnog otpada i dalje završava na deponijima, dok reciklažna industrija muku muči s popunjavanjem svojih kapaciteta za preradu otpada.
Pred punom svečanom salom Beogradskog sajma, konferenciju je otvorila Radmila Šerović, načelnica Odjela za upravljanje otpadom u Ministarstvu energetike, razvoja i zaštite životne sredine. Prikazala je pozitivne rezultate primjene Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu, donesenih 2009. godine koji su uvođenjem principa “zagađivač plaća” omogućili financijske mjere za ulaganja u sektor upravljanja otpadom i zaštite okoliša.
U svojem je izlaganju Radmila Šerović skrenula pažnju na velik broj dozvola koje su posljednjih godina izdane tvrtkama koje se bave reciklažom te sakupljačima otpada, kako od strane samog Ministarstva, tako i od Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu životne sredine i lokalnih samouprava. Gotovo 80 % tih dozvola izdano je za sakupljanje i transport opasnog i neopasnog otpada, što stvara dojam da je u Srbiji sakupljanje otpada razvijenije od reciklaže.
Međutim, u praksi nadležno Ministarstvo nema uvid u stvarne aktivnosti koje provode vlasnici tih dozvola, te je Radmila Šerović najavila reviziju svih izdanih dozvola u Republici Srbiji, što su okupljeni predstavnici reciklažne industrije jednoglasno podržali.
Mihail Mateski, generalni direktor tvrtke za reciklažu Greentech iz Novog Sada, u svojoj je prezentaciji brojkama dočarao disproporciju u količinama PET ambalaže koja se na tržište Srbije plasira, sakupi i reciklira. Prema podacima iz izvještaja Agencije za životnu sredinu, carine i samih reciklažera PET otpada, popunjenost postojećih kapaciteta je svega 39 %, dok se na tržištu Srbije sakupi i reciklira samo 29 % količina koje se plasiraju, što je u 2012. godini iznosilo 45.206 tona. Paradoks je da količina sakupljenog i recikliranog PET otpada u 2012. godini od oko 13.000 tona značajno premašuje postavljene nacionalne ciljeve u sakupljanju i reciklaži plastičnog otpada od 7,5 %, odnosno 3 400 tona.
Na osnovu ove statistike vidi se da uslijed nedovoljno razvijenog sakupljanja najveći dio iskorištene PET ambalaže i dalje završava na deponijima, iako u Srbiji kapaciteti industrije reciklaže PET otpada mogu zadovoljiti preradu približno 75 % od ukupne količine ambalaže plasirane na tržište.
Direktor tvrtke Umka iz Beograda, najvećeg reciklažera kartona u Srbiji, Miloš Ljušić, istaknuo je da je jedan od glavnih problema u sustavu niska razina opremljenosti sakupljača (nedostatak vozila, presa, preskontejnera...), zatim niski nacionalni ciljevi i nedovoljno razvijena svijest o potrebi razdvajanja ambalažnog otpada i reciklaže. Naglasio je da bi bilo dobro da se i u Srbiji, po uzoru na pojedine države u okruženju, uvedu subvencije za reciklažnu industriju te povećaju postojeće za sakupljanje ambalažnog otpada, čime bi se unaprijedili kapaciteti i efikasnost sakupljača, umanjili negativni utjecaji oscilacija cijena sekundarnih sirovina na tržištu, osigurao daljnji razvoj “zelene ekonomije” i otvaranje novih radnih mjesta, kao i zapošljavanje socijalno ugroženih kategorija stanovništva.
Aleksandra Mandić, predstavnica srpske tvrtke za reciklažu stakla iz Grejača, koja je od 2004. godine članica grčke Jul korporacije, istaknula je da je popunjenost njihove tvrtke, koja se jedina bavi tretmanom staklenog otpada u Srbiji, samo 40 %. Od toga svega 5 % količina stiže iz javnih komunalnih poduzeća.
Generalni direktor tvrtke Brzanplast Rade Simić predstavio je investiciju te tvrtke, realiziranu u suradnji s kompanijom Tetra Pak, u tvornicu za reciklažu višeslojne kartonske ambalaže, prvu takve vrste na Balkana. Ta tvornica, kapaciteta 8 000 tona godišnje, nedavno je počela s radom, pri čemu najveći dio materijala za reciklažu uvozi, dok s domaćeg tržišta preradi u prosjeku samo 100 kg višeslojnog kartonskog ambalažnog otpada. Prema podacima tvrtke Brzanplast, Vrnjačka Banja primjerice sakupi i preda na reciklažu više višeslojne kartonske ambalaže nego grad Beograd.
Direktor Ekostar Paka Vojislav Stanković u svojem je izlaganju na temu nacionalnih ciljeva za razdoblje od 2015. do 2019. iznio stav da je neophodno uskladiti ciljeve s kapacitetima sakupljača i reciklažne industrije, osigurati brže povećanje postotka nacionalnih ciljeva, ali i uspostaviti balans njihovih razina i mogućnosti gospodarstva da financijski poprati povećanje nacionalnih ciljeva. Istaknuo je također i da je potrebno uvesti financijske, bankarske ili druge vrste jamstava operaterima, kao i standardizirati njihov rad u smjeru određivanja minimalnog broja sklopljenih ugovora sa sakupljačima, minimalnog broja zaposlenih i sl. Naglasio je ujedno da se mora zabraniti trgovina otpadom od strane operatera, kako bi se spriječile zloupotrebe u okviru postojećeg sustava.
Svi sudionici konferencije imaju jedinstven stav kad je u pitanju inspekcijski nadzor koji treba pojačati nad cijelim sustavom upravljanja otpadom u Republici Srbiji. Predstavnici reciklažne industrije tom su prilikom izrazili svoja očekivanja da će u narednom razdoblju biti potrebno intenzivirati dijalog s predstavnicima nadležnog Ministarstva koje priprema izmjenu postojeće regulative u području upravljanja otpadom, a savjetnik Privredne komore Srbije Siniša Mitrović najavio je i veći angažman Privredne komore Srbije u uspostavljanju permanentnog dijaloga između industrije, operatera i sakupljača s jedne, i predstavnika administracije s druge strane.
Izvor: Ekostar Pak
