«
Povratak na sadržaj
Broj 3 | Godina 2011
Bože Nenadić, predsjednik Uprave tvrtke Plastform d.o.o., Sesvete
Zacrtali smo put od kojeg ne odustajemo
Ekspandirani polistiren (EPS) ili kako je u narodu uvriježeno reći stiropor, materijal je koji se, zbog svojih odlika, primjenjuje u sve više područja, od građevine preko industrije, poljodjelstva i ribarstva pa sve do marketinga, a nove se mogućnosti stalno otkrivaju.
Tvrtka Plastform osnovana je prije 20-ak godina, a osnovna joj je djelatnost proizvodnja stiropora za toplinsku izolaciju u graditeljstvu te proizvodnja ambalaže od stiropora za primjenu u industriji i poljodjelstvu. Za razgovor smo zamolili gospodina Božu Nenadića, predsjednika Uprave tvrtke koji nas je detaljnije upoznao s poslovanjem, ali i mogućnostima ekspandiranog polistirena.
Tvrtka Plastform osnovana je prije gotovo dvadeset godina, u vrijeme kada je slobodno tržište na ovim prostorima bilo novi pojam. Kako su izgledali sami počeci vašeg poslovanja?
Sve je počelo 90-ih godina kada je kod nas krenuo proces demokratizacije pa onda i pretvorbe i privatizacije. Tvrtka je prvotno bila registrirana za veleprodaju građevinskog materijala s naglaskom na prodaju termo izolacijskih materijala i zastupanje inozemnih tvrtki. Kako je vrijeme odmicalo tako smo i mi ozbiljnije razmišljali o novim djelatnostima jer smo vidjeli da se od trgovine neće moći živjeti. Uslijed toga 2000. godine donijeli smo odluku da idemo u proizvodnju izolacijskih materijala.
Može li se reći da je to ujedno bio i prijelomni trenutak u poslovanju tvrtke?
Točno, bio je to prijelomni trenutak u poslovanju. Dakle, 2000. godine donijeli smo odluku, prosudili ulaganje, napravili financijsko-ekonomski presjek i elaborate i polovinom 2002. počela je proizvodnja stiropora za toplinsku izolaciju, odnosno za građevinarstvo. I mogu vam reći da smo pogodili. Tada je u Hrvatskoj bilo tri tvrtke i mi smo bili četvrta. Danas u Hrvatskoj ima 13 tvrtki koje se bave proizvodnjom stiropora za toplinsku izolaciju. Tržište smo testirali prodavajući izolacijske materijale i vidjeli smo da zapravo imamo tržište. Kako su godine prolazile tako su se instalirani kapaciteti koristili sve bolje i bolje. Tako da se nakon 2002. godine promijenio i redoslijed naših djelatnosti: 1. proizvodnja, 2. trgovina komplementarnih roba i 3. izgradnja stanova kao financijer. Ovu posljednju djelatnost smo nedavno napustili.
Mi smo danas srednje velika tvrtka s 54 zaposlena i godišnje ostvarujemo od 8 do 9 milijuna eura prihoda.
Plastform danas funkcionira i kao obiteljska tvrtka. Na kojim vrijednostima temeljite svoju poslovnu filozofiju?
Plastform je od samog početka u sto postotnom privatnome hrvatskome vlasništvu. Ono što je najvažnije je da uprava i menadžment dobro surađuju. Zacrtali smo sebi put od kojeg pokušavamo puno ne odstupat. Ono što nam je uvijek ispred svega je odgovornost prema uposlenicima, a zatim i dobavljačima te društvenoj zajednici. Ako tu niste korektni nema šanse da uspijete. Naravno tu su i oni od kojih živimo, kupci. Njima treba pružiti odgovornost, kvalitetu, cijenu i što kraće rokove isporuke. Ukratko, tehnološka i komercijalno-financijska uljudba mora postojati. Ne podcjenjivati ni kupca ni dobavljača, ali ne dozvoliti ni dobavljaču da ucjenjuje vas.
Kojim proizvodnim kapacitetima trenutačno raspolažete?
Kao što smo već rekli imamo dvije vrste proizvodnje: za toplinsku izolaciju i proizvodnja ambalaže za poljodjelstvo. Naš udio u hrvatskom tržištu, u ukupnosti proizvodnje je oko 30 posto. Što se tiče proizvodnih kapaciteta za rad u dvije smjene to je oko 2100 tona godišnje, od toga oko 1800 tona otpada na termoizolacijski materijal i oko 400 tona na ambalažu. Omjer je to 70 prema 30 u korist termoizolacijskih materijala, što bi bilo u skladu s nekim europskim iskustvima koja kažu da je idealno da negdje do 1/3 proizvodnje čini ambalaža i mi smo jako blizu toga. Možemo se pohvaliti i da od 2002. godine pa čak ni sad u recesiji nemamo količinski pad proizvodnje, a u prvih devet mjeseci ove godine imamo naturalni rast proizvodnje, od oko 15 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Gdje plasirate svoje proizvode?
Naše proizvode prodajemo 85 posto na domaćem, a 15 posto na tržištu Europske unije. Što se tiče termoizolacijskih materijala naše je tržište cijela Hrvatska i Slovenija, a kada je riječ o ambalaži tu pokrivamo još BiH i Srbija. U BiH i Srbiju ne izvozimo izolacijske materijale iz razloga jer su to tržišta ne razvijenija od našeg. Međutim, kako je sve to kabasta roba, mjesto, proizvođač i kupac radi isplativosti trebaju biti u nekom radijusu od maksimalno 250 km pa u tom radijusu mi i izvozimo.
Koje su osnovne prednosti ekspandiranog polistirena u prehrambenoj industriji?
To nije jednostavno za odgovorit. On mora odgovarati svim standardima koje zahtijeva prehrambena industrija, znači morate dobiti sve potrebne ateste i certifikate od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koje mi naravno imamo.
Prije svega EPS je lagan i izdržljiv. Može se ukalupiti u bilo koji oblik i izraditi u bilo kojoj dimenziji. Kao tri najvažnije prednosti možda bi se moglo izdvojiti to što je proizvodnja stiroporne ambalaže relativno jeftina, što je ekološki u potpunosti prihvatljiva jer ne doprinosi razvoju bakterija i što dobro čuva temperaturu.
U svojoj ponudi imate i jedan specifičan proizvod, a to je kašeta za transport ribe, također od stiropora. Zašto riba u kašetama od stiropora? Recite nam nešto više o tome.
Korištenje ekspandiranog polistirena u proizvodnji ambalažnih kašeta za transport riba ima brojne prednosti. Od svih materijala koji se pojavljuju na tržištu, a koriste se za proizvodnju kašeta za ribu, EPS, odnosno stiropor ima najbolja izolacijska svojstva. Dobra izolacijska svojstva omogućavaju održavanje niske temperature što je kod transporta ribe izuzetno bitno jer je riba podložna brzom kvarenju pa je niske temperature održavaju svježom. Još jedna prednost korištenja kašeta za ribu od EPS-a je ta što se zbog male težine ambalaže ne povećavaju troškovi transporta.
Mišljenja sam da što se tiče poglavito ribarstva i proizvodnje sadnica za poljodjelstvo trenutačno na vidiku nema nikakva bolja ambalaža.
Jedina mana stiropora je točka tališta koja je oko 75 do 80 stupnjeva, no to za ambalažu i nema puno veze jer kada se hrana transportira češći su zahtjevi za nižim temperaturama.
Prema našoj procjeni očekujemo da će tržište kašeta za transport riba svake godine količinski rasti nekih 20-ak posto.
Mi smo ovdje našli svoju proizvodnu nišu interesa i financije nam to sada opravdavaju, zato planiramo ići u povećanje kapaciteta.
Ovdje bismo htjeli naglasiti još jednu stvar. Prije godinu dana uveli smo uslugu digitalnog tiska na EPS ambalažu što je u samome vrhu europskih trendova u proizvodnji EPS ambalaže.
Povećanje kapaciteta, a kriza i recesija?
Naravno, nećemo baš ići grlom u jagode. Pratimo porast i pogledat ćemo kakva će biti kretanja u 2012. Mislim da smo prilično spretno napravili jednu kombinaciju svih tih elemenata i sada nam nedostaje samo jedan, a to je obnova postrojenja jer ostalo imamo.
Uz građevinsku i prehrambenu, fokusirani ste i na marketinšku industriju, odnosno vanjsko i unutrašnje oglašavanje. Koje proizvode i usluge nudite na ovom polju?
To je jedan novi oblik oglašavanja, uređivanja prostora, izloga koji pokušavamo malo oživjeti. Jedini limit koji tu postoji je mašta dizajnera. Mi imamo stroj koji može napraviti 1500 različitih pozicija. To je vrlo lagana reklama, a kada se gore stavi premaz statički je i dosta čvrsta, dugoročna je jer ju ne napada korozija. Ako je recimo reklama duga 10 metara, teška je maksimalno oko 10 do 20 kg, a vizualno dobro izgleda.
Kriza je naravno utjecala i na porast ovog segmenta tržišta što vidimo iz kontakata s marketinškim kućama, iako mi unatoč tome iz godine u godinu rastemo, no rast u narednim godinama, u tom dijelu, sigurno neće biti onakav kakav priželjkujemo. Važno je da prostora za razvoj ima i nadamo se da će ga biti sve više.
Cjenovno bi to trebao biti prihvatljiv oblik oglašavanja.
Kod ovog je posla malo otegotna okolnost to što smo mi tvornica i što je sve optimizirano na serijsku proizvodnju, odnosno da se sa što manje ljudi napravi što više posla, a ovdje se radi o vrlo malim serijama da ne kažem da je svaki rad gotovo unikatan što onda ima i svoju cijenu.
S obzirom na današnje i buduće trendove i opseg poslovanja, u kojem smjeru planirate daljnji rast i razvoj?
Planiramo izgradnju 5000 m2 novih hala s novim visko automatiziranim postrojenjem za proizvodnju toplinskih izolacijskih ploča, ali i strojeva za proizvodnju ambalaže što bi u konačnici trebalo rezultirati povećanjem kapaciteta do maksimalno 300 posto. Sa zapada dolaze novi trendovi kao što su niskoenergetske i pasivne kuće, a to za nas znači sve više toplinske izolacije. S ovim planiranim povećanjem kapaciteta želimo biti spremni kada ti trendovi dođu u RH, a pretpostavljamo da bi to moglo biti vrlo brzo.
S obzirom da pratite trendove, jesu li na vidiku neke nove mogućnosti korištenja stiroporne ambalaže?
Bili smo ove godine na sajmu u Düseldorfu i vidjeli pčele u košnicama od stiropora. Zašto od stiropora? Košnice su primarno od drveta, a drvo prema europskim propisima mora imati fito zaštitu te će uskoro biti zabranjeno. Alternativa je stiropor. Mi smo već razgovarali s udrugom pčelara i to je posao koji bi mogao uskoro krenuti. Kojeg će opsega biti to ne znamo, ali što se nas tiče to je već riješen problem.
Osim toga, sve su prisutnije i ICF (Insulating Concrete Forms), jedan oblik brze modularne gradnje koji je energetski vrlo efikasan. Tu su i palete od EPS-a, zamjena za palete od drveta. One su lagane, ne upijaju vodu, ne podržavaju rast bakterija, a mogu se reciklirati.
(Ž. L.)
Tvrtka Plastform osnovana je prije gotovo dvadeset godina, u vrijeme kada je slobodno tržište na ovim prostorima bilo novi pojam. Kako su izgledali sami počeci vašeg poslovanja?
Sve je počelo 90-ih godina kada je kod nas krenuo proces demokratizacije pa onda i pretvorbe i privatizacije. Tvrtka je prvotno bila registrirana za veleprodaju građevinskog materijala s naglaskom na prodaju termo izolacijskih materijala i zastupanje inozemnih tvrtki. Kako je vrijeme odmicalo tako smo i mi ozbiljnije razmišljali o novim djelatnostima jer smo vidjeli da se od trgovine neće moći živjeti. Uslijed toga 2000. godine donijeli smo odluku da idemo u proizvodnju izolacijskih materijala.
Može li se reći da je to ujedno bio i prijelomni trenutak u poslovanju tvrtke?
Točno, bio je to prijelomni trenutak u poslovanju. Dakle, 2000. godine donijeli smo odluku, prosudili ulaganje, napravili financijsko-ekonomski presjek i elaborate i polovinom 2002. počela je proizvodnja stiropora za toplinsku izolaciju, odnosno za građevinarstvo. I mogu vam reći da smo pogodili. Tada je u Hrvatskoj bilo tri tvrtke i mi smo bili četvrta. Danas u Hrvatskoj ima 13 tvrtki koje se bave proizvodnjom stiropora za toplinsku izolaciju. Tržište smo testirali prodavajući izolacijske materijale i vidjeli smo da zapravo imamo tržište. Kako su godine prolazile tako su se instalirani kapaciteti koristili sve bolje i bolje. Tako da se nakon 2002. godine promijenio i redoslijed naših djelatnosti: 1. proizvodnja, 2. trgovina komplementarnih roba i 3. izgradnja stanova kao financijer. Ovu posljednju djelatnost smo nedavno napustili.
Mi smo danas srednje velika tvrtka s 54 zaposlena i godišnje ostvarujemo od 8 do 9 milijuna eura prihoda.
Plastform danas funkcionira i kao obiteljska tvrtka. Na kojim vrijednostima temeljite svoju poslovnu filozofiju?
Plastform je od samog početka u sto postotnom privatnome hrvatskome vlasništvu. Ono što je najvažnije je da uprava i menadžment dobro surađuju. Zacrtali smo sebi put od kojeg pokušavamo puno ne odstupat. Ono što nam je uvijek ispred svega je odgovornost prema uposlenicima, a zatim i dobavljačima te društvenoj zajednici. Ako tu niste korektni nema šanse da uspijete. Naravno tu su i oni od kojih živimo, kupci. Njima treba pružiti odgovornost, kvalitetu, cijenu i što kraće rokove isporuke. Ukratko, tehnološka i komercijalno-financijska uljudba mora postojati. Ne podcjenjivati ni kupca ni dobavljača, ali ne dozvoliti ni dobavljaču da ucjenjuje vas.
Kojim proizvodnim kapacitetima trenutačno raspolažete?
Kao što smo već rekli imamo dvije vrste proizvodnje: za toplinsku izolaciju i proizvodnja ambalaže za poljodjelstvo. Naš udio u hrvatskom tržištu, u ukupnosti proizvodnje je oko 30 posto. Što se tiče proizvodnih kapaciteta za rad u dvije smjene to je oko 2100 tona godišnje, od toga oko 1800 tona otpada na termoizolacijski materijal i oko 400 tona na ambalažu. Omjer je to 70 prema 30 u korist termoizolacijskih materijala, što bi bilo u skladu s nekim europskim iskustvima koja kažu da je idealno da negdje do 1/3 proizvodnje čini ambalaža i mi smo jako blizu toga. Možemo se pohvaliti i da od 2002. godine pa čak ni sad u recesiji nemamo količinski pad proizvodnje, a u prvih devet mjeseci ove godine imamo naturalni rast proizvodnje, od oko 15 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Gdje plasirate svoje proizvode?
Naše proizvode prodajemo 85 posto na domaćem, a 15 posto na tržištu Europske unije. Što se tiče termoizolacijskih materijala naše je tržište cijela Hrvatska i Slovenija, a kada je riječ o ambalaži tu pokrivamo još BiH i Srbija. U BiH i Srbiju ne izvozimo izolacijske materijale iz razloga jer su to tržišta ne razvijenija od našeg. Međutim, kako je sve to kabasta roba, mjesto, proizvođač i kupac radi isplativosti trebaju biti u nekom radijusu od maksimalno 250 km pa u tom radijusu mi i izvozimo.
Koje su osnovne prednosti ekspandiranog polistirena u prehrambenoj industriji?
To nije jednostavno za odgovorit. On mora odgovarati svim standardima koje zahtijeva prehrambena industrija, znači morate dobiti sve potrebne ateste i certifikate od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koje mi naravno imamo.
Prije svega EPS je lagan i izdržljiv. Može se ukalupiti u bilo koji oblik i izraditi u bilo kojoj dimenziji. Kao tri najvažnije prednosti možda bi se moglo izdvojiti to što je proizvodnja stiroporne ambalaže relativno jeftina, što je ekološki u potpunosti prihvatljiva jer ne doprinosi razvoju bakterija i što dobro čuva temperaturu.
U svojoj ponudi imate i jedan specifičan proizvod, a to je kašeta za transport ribe, također od stiropora. Zašto riba u kašetama od stiropora? Recite nam nešto više o tome.
Korištenje ekspandiranog polistirena u proizvodnji ambalažnih kašeta za transport riba ima brojne prednosti. Od svih materijala koji se pojavljuju na tržištu, a koriste se za proizvodnju kašeta za ribu, EPS, odnosno stiropor ima najbolja izolacijska svojstva. Dobra izolacijska svojstva omogućavaju održavanje niske temperature što je kod transporta ribe izuzetno bitno jer je riba podložna brzom kvarenju pa je niske temperature održavaju svježom. Još jedna prednost korištenja kašeta za ribu od EPS-a je ta što se zbog male težine ambalaže ne povećavaju troškovi transporta.
Mišljenja sam da što se tiče poglavito ribarstva i proizvodnje sadnica za poljodjelstvo trenutačno na vidiku nema nikakva bolja ambalaža.
Jedina mana stiropora je točka tališta koja je oko 75 do 80 stupnjeva, no to za ambalažu i nema puno veze jer kada se hrana transportira češći su zahtjevi za nižim temperaturama.
Prema našoj procjeni očekujemo da će tržište kašeta za transport riba svake godine količinski rasti nekih 20-ak posto.
Mi smo ovdje našli svoju proizvodnu nišu interesa i financije nam to sada opravdavaju, zato planiramo ići u povećanje kapaciteta.
Ovdje bismo htjeli naglasiti još jednu stvar. Prije godinu dana uveli smo uslugu digitalnog tiska na EPS ambalažu što je u samome vrhu europskih trendova u proizvodnji EPS ambalaže.
Povećanje kapaciteta, a kriza i recesija?
Naravno, nećemo baš ići grlom u jagode. Pratimo porast i pogledat ćemo kakva će biti kretanja u 2012. Mislim da smo prilično spretno napravili jednu kombinaciju svih tih elemenata i sada nam nedostaje samo jedan, a to je obnova postrojenja jer ostalo imamo.
Uz građevinsku i prehrambenu, fokusirani ste i na marketinšku industriju, odnosno vanjsko i unutrašnje oglašavanje. Koje proizvode i usluge nudite na ovom polju?
To je jedan novi oblik oglašavanja, uređivanja prostora, izloga koji pokušavamo malo oživjeti. Jedini limit koji tu postoji je mašta dizajnera. Mi imamo stroj koji može napraviti 1500 različitih pozicija. To je vrlo lagana reklama, a kada se gore stavi premaz statički je i dosta čvrsta, dugoročna je jer ju ne napada korozija. Ako je recimo reklama duga 10 metara, teška je maksimalno oko 10 do 20 kg, a vizualno dobro izgleda.
Kriza je naravno utjecala i na porast ovog segmenta tržišta što vidimo iz kontakata s marketinškim kućama, iako mi unatoč tome iz godine u godinu rastemo, no rast u narednim godinama, u tom dijelu, sigurno neće biti onakav kakav priželjkujemo. Važno je da prostora za razvoj ima i nadamo se da će ga biti sve više.
Cjenovno bi to trebao biti prihvatljiv oblik oglašavanja.
Kod ovog je posla malo otegotna okolnost to što smo mi tvornica i što je sve optimizirano na serijsku proizvodnju, odnosno da se sa što manje ljudi napravi što više posla, a ovdje se radi o vrlo malim serijama da ne kažem da je svaki rad gotovo unikatan što onda ima i svoju cijenu.
S obzirom na današnje i buduće trendove i opseg poslovanja, u kojem smjeru planirate daljnji rast i razvoj?
Planiramo izgradnju 5000 m2 novih hala s novim visko automatiziranim postrojenjem za proizvodnju toplinskih izolacijskih ploča, ali i strojeva za proizvodnju ambalaže što bi u konačnici trebalo rezultirati povećanjem kapaciteta do maksimalno 300 posto. Sa zapada dolaze novi trendovi kao što su niskoenergetske i pasivne kuće, a to za nas znači sve više toplinske izolacije. S ovim planiranim povećanjem kapaciteta želimo biti spremni kada ti trendovi dođu u RH, a pretpostavljamo da bi to moglo biti vrlo brzo.
S obzirom da pratite trendove, jesu li na vidiku neke nove mogućnosti korištenja stiroporne ambalaže?
Bili smo ove godine na sajmu u Düseldorfu i vidjeli pčele u košnicama od stiropora. Zašto od stiropora? Košnice su primarno od drveta, a drvo prema europskim propisima mora imati fito zaštitu te će uskoro biti zabranjeno. Alternativa je stiropor. Mi smo već razgovarali s udrugom pčelara i to je posao koji bi mogao uskoro krenuti. Kojeg će opsega biti to ne znamo, ali što se nas tiče to je već riješen problem.
Osim toga, sve su prisutnije i ICF (Insulating Concrete Forms), jedan oblik brze modularne gradnje koji je energetski vrlo efikasan. Tu su i palete od EPS-a, zamjena za palete od drveta. One su lagane, ne upijaju vodu, ne podržavaju rast bakterija, a mogu se reciklirati.
(Ž. L.)
