«
Povratak na sadržaj
Broj 1 | Godina 2011
Najbolja ambalaža u regiji
S obzirom na prošlogodišnje zanimanje, ni ove godine zasigurno neće izostati uzbuđenja prilikom dodjele nagrade za najbolju ambalažu u regiji REGPAK.
U ovogodišnji natječaj uključene su Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija i Srbija, na način da je u svakoj zemlji formirano selektorsko tijelo (udruženje likovnih umjetnika i grafičkih dizajnera, odnosno srodne institucije), koje je u predselekciju predložilo ambalažu koja je, prema stručnoj procjeni, udovoljila kriterijima natječaja.
Cilj nagrade REGPAK je prikaz najviših dosega ambalažnih ostvarenja domaćih robnih marki koje regija nudi. S obzirom da IAT, kao član Svjetske organizacije za ambalažu (WPO), ima mandat za cijelu regiju, ambalaža nagrađena REGPAK-om izravno se može nominirati za WorldStar i na taj način na tom prestižnom svjetskom natječaju predstaviti i afirmirati svoje kvalitete.
RIJEČ SELEKTORICE MAKEDONIJE
Najviše prostora za pomak u dizajnu ambalaže na makedonskom tržištu je u dijelu svjesnosti klijenata o važnosti ambalaže i dobrog dizajna. Imamo i talentirane i educirane dizajnere, ali klijenti ne cijene dovoljno njihov rad. Čak i velike kompanije znaju zažmiriti na loš dizajn svojih proizvoda. Što se tiče samog dizajna, još uvijek možete sresti prešarenu ambalažu, s nepotrebnim bogatstvom prenaglašenih boja, dekoracija i tipografskih elemenata. Međutim, stvari se polako mijenjaju što se već odražava i na prodajnim mjestima.
S obzirom na tome da smo manje tržište, i količina dobre ambalaže je relativno mala. Imamo proizvode koje se ističu, ali nam treba što više dobrih primjera. U nekim kategorijama, kao što su zdrava hrana i čajevi, mislim da smo u značajnoj prednosti od ostalih zemalja u regiji.
Ja prije svega cijenim jednostavnost i praktičnost ambalaže, kao i dizajn koji je relevantan ciljnoj grupi. Ambalaža je ponekad jedinstvena komunikacija između proizvoda i potrošača i kao takva je nosilac vrlo važne “priče” samog proizvođača, branda, zemlje porijekla i sl. Dužnost dizajna je da tu priču pokaže na najbolji mogući način.
Osobno kao potrošač cijenim kad je ambalaža biorazgradiva, pogodna za reciklažu i nije previše luksuzna, tj. skupa.
Što se tiče REGPAK-a, čini mi se da je dizajnerima važniji nego vlasnicima brandova, a trebalo bi biti obrnuto. Vlasnici brandova i proizvoda ipak najviše profitiraju od dobrog i nagrađenog dizajna. Svaka nagrada je motivacija za bolje rezultate. Za naše kompanije je i samo uvrštavanje u selekciju važna potvrda kvalitete njihovih proizvoda. Zadovoljni su sudjelovanjem na natječaju i iskustva koja dobivam povratno od njih su pozitivna.
Mr. Gordana Vrencoska, docentica na Fakultetu za art i dizajn Evropskog univerziteta u Skopju
Najviše prostora za pomak u dizajnu ambalaže na makedonskom tržištu je u dijelu svjesnosti klijenata o važnosti ambalaže i dobrog dizajna. Imamo i talentirane i educirane dizajnere, ali klijenti ne cijene dovoljno njihov rad. Čak i velike kompanije znaju zažmiriti na loš dizajn svojih proizvoda. Što se tiče samog dizajna, još uvijek možete sresti prešarenu ambalažu, s nepotrebnim bogatstvom prenaglašenih boja, dekoracija i tipografskih elemenata. Međutim, stvari se polako mijenjaju što se već odražava i na prodajnim mjestima.
S obzirom na tome da smo manje tržište, i količina dobre ambalaže je relativno mala. Imamo proizvode koje se ističu, ali nam treba što više dobrih primjera. U nekim kategorijama, kao što su zdrava hrana i čajevi, mislim da smo u značajnoj prednosti od ostalih zemalja u regiji.
Ja prije svega cijenim jednostavnost i praktičnost ambalaže, kao i dizajn koji je relevantan ciljnoj grupi. Ambalaža je ponekad jedinstvena komunikacija između proizvoda i potrošača i kao takva je nosilac vrlo važne “priče” samog proizvođača, branda, zemlje porijekla i sl. Dužnost dizajna je da tu priču pokaže na najbolji mogući način.
Osobno kao potrošač cijenim kad je ambalaža biorazgradiva, pogodna za reciklažu i nije previše luksuzna, tj. skupa.
Što se tiče REGPAK-a, čini mi se da je dizajnerima važniji nego vlasnicima brandova, a trebalo bi biti obrnuto. Vlasnici brandova i proizvoda ipak najviše profitiraju od dobrog i nagrađenog dizajna. Svaka nagrada je motivacija za bolje rezultate. Za naše kompanije je i samo uvrštavanje u selekciju važna potvrda kvalitete njihovih proizvoda. Zadovoljni su sudjelovanjem na natječaju i iskustva koja dobivam povratno od njih su pozitivna.
Mr. Gordana Vrencoska, docentica na Fakultetu za art i dizajn Evropskog univerziteta u Skopju
Cilj nagrade REGPAK je prikaz najviših dosega ambalažnih ostvarenja domaćih robnih marki koje regija nudi. S obzirom da IAT, kao član Svjetske organizacije za ambalažu (WPO), ima mandat za cijelu regiju, ambalaža nagrađena REGPAK-om izravno se može nominirati za WorldStar i na taj način na tom prestižnom svjetskom natječaju predstaviti i afirmirati svoje kvalitete.
RIJEČ SELEKTORA SRBIJE
Tranzicijske promjene, sankcije, a potom svjetska ekonomska kriza koja se na tržište Srbije obrušila poput tsunamija desetkovala je robne marke srpskih proizvođača, a opstali su oni koji su mogli izdržati oštru konkurenciju svjetskih robnih marki. Proizvođači čokolade, keksa i vafla, piva, smrznutog voća i povrća te gotovih jela i mesnih prerađevina nalaze se u grupi onih koji su nosioci promjena u oblikovanju ambalaže. Prije svega, u izgradnji grafičkog identiteta koji se zasniva na vizualnoj upečatljivosti, jasnom i nadasve razumljivom jeziku, modernom izrazu i visokoj kvaliteti izrade, tako da ni po čemu ne zaostaju za svjetskim kompanijama.
Iako nemam potpuni uvid u zemlje regije, po onome što se može naći u Srbiji, posebno u Beogradu, čijih dva milijuna kupaca predstavlja jedno od najvećih tržišta u Jugoistočnoj Evropi, proizvodi slovenskih i hrvatskih kompanija su daleko ispred ostalih, posebno u proizvodnji hrane te farmaceutskim i drugim proizvodima namijenjenima njezi i zaštiti.
Pođemo li od činjenice da je svijet “brendocentričan” i da je simbioza branda i ideologije rezultirala “brendokracijom”, nema mnogo prostora, a još manje dileme, po pitanju što se treba raditi u dizajnu ambalaže robne marke koja pretendira postati brand. Slijedimo misao Wallyja Olinsa da u svijetu prepunom termina kompetitivnih izjava, u kome je racionalni izbor skoro nemoguć, brand predstavlja jasnoću, uvjerenje, stabilnost, status i pripadnost – sve ono što ljudskom biću omogućuje da se definira.
Nagrade i priznanja za najbolju ambalažu imaju visoko mjesto i značaj u sistemu vrednovanja jednog proizvoda i sa aspekta dobrog dizajna. Smatram da je na manifestacijama dizajna ambalaža premalo zastupljena. I kad se pojavi ostaje po strani, izvan kompetencije stručnih žirija, što nije dobro, tako da njihovim stvaraocima nepravedno uskraćujemo trenutke radosti, ali i motive za razrješenje kompleksnih problema koji se javljaju na relaciji naručitelj stvaratelj-kupac.
Miroslav A. Mušić, profesor na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu
Dodjela nagrada REGPAK i proglašenje ovogodišnje najbolje ambalaže u regiji očekuje nas 6. svibnja u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog.Tranzicijske promjene, sankcije, a potom svjetska ekonomska kriza koja se na tržište Srbije obrušila poput tsunamija desetkovala je robne marke srpskih proizvođača, a opstali su oni koji su mogli izdržati oštru konkurenciju svjetskih robnih marki. Proizvođači čokolade, keksa i vafla, piva, smrznutog voća i povrća te gotovih jela i mesnih prerađevina nalaze se u grupi onih koji su nosioci promjena u oblikovanju ambalaže. Prije svega, u izgradnji grafičkog identiteta koji se zasniva na vizualnoj upečatljivosti, jasnom i nadasve razumljivom jeziku, modernom izrazu i visokoj kvaliteti izrade, tako da ni po čemu ne zaostaju za svjetskim kompanijama.
Iako nemam potpuni uvid u zemlje regije, po onome što se može naći u Srbiji, posebno u Beogradu, čijih dva milijuna kupaca predstavlja jedno od najvećih tržišta u Jugoistočnoj Evropi, proizvodi slovenskih i hrvatskih kompanija su daleko ispred ostalih, posebno u proizvodnji hrane te farmaceutskim i drugim proizvodima namijenjenima njezi i zaštiti.
Pođemo li od činjenice da je svijet “brendocentričan” i da je simbioza branda i ideologije rezultirala “brendokracijom”, nema mnogo prostora, a još manje dileme, po pitanju što se treba raditi u dizajnu ambalaže robne marke koja pretendira postati brand. Slijedimo misao Wallyja Olinsa da u svijetu prepunom termina kompetitivnih izjava, u kome je racionalni izbor skoro nemoguć, brand predstavlja jasnoću, uvjerenje, stabilnost, status i pripadnost – sve ono što ljudskom biću omogućuje da se definira.
Nagrade i priznanja za najbolju ambalažu imaju visoko mjesto i značaj u sistemu vrednovanja jednog proizvoda i sa aspekta dobrog dizajna. Smatram da je na manifestacijama dizajna ambalaža premalo zastupljena. I kad se pojavi ostaje po strani, izvan kompetencije stručnih žirija, što nije dobro, tako da njihovim stvaraocima nepravedno uskraćujemo trenutke radosti, ali i motive za razrješenje kompleksnih problema koji se javljaju na relaciji naručitelj stvaratelj-kupac.
Miroslav A. Mušić, profesor na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu
