Povodom te značajne obljetnice razgovarali smo s generalnim direktorom Dragutinom Špiljkom koji se prisjetio proteklog vremena i s ponosom istaknuo sve uspjehe i nastojanja u zadržavanju vodeće pozicije u regiji, ali i teške trenutke koje je tvornica prolazila na svom putu.

150 godina uspješnog poslovanja jedne tvrtke godišnjica je kojom se mogu podičiti malobrojni. Kako Vetropack Straža obilježava obljetnicu na koju svakako mora biti iznimno ponosna?
Vrlo smo ponosni na našu stoljeće i pol dugu tradiciju proizvodnje stakla u Humu na Sutli. Ta je djelatnost u proteklih 150 godina odredila mnoge sudbine, omogućila egzistenciju brojnim generacijama i uvijek bila generator razvoja ovog kraja. Teški uvjeti u neposrednoj proizvodnji (pogotovo nekada kad se staklo puhalo), uvijek su na neki način kompenzirani ostvarenim uspjehom, pojedinačnim i zajedničkim. Sve ljude koji su u prošlosti radili u staklani i oni koji u njoj rade danas povezuje zajednička očaranost staklom. Naše ćemo rođendansko slavlje podijeliti sa svima onima koji su na neki način vezani uz našu tradiciju i koji su na svoj način pridonijeli današnjoj poziciji Vetropack Straže. Početkom listopada organizirat ćemo centralnu proslavu za naše poslovne partnere i Dan otvorenih vrata za naše zaposlenike, umirovljenike, građane Huma i susjednih nam općina – jednom riječju, za sve prijatelje naše tvornice. Pripremamo i dar našem mjestu.

Cjelokupno poslovanje obilježeno je kontinuiranim ulaganjima. Kako je Vetropack rastao tijekom godina? Koji su bili prijelomni trenuci razvoja?
Naša je tvornica stakla članica švicarskog Vetropacka od 1996. godine. U tih se 14 godina Vetropack Straža kontinuirano razvija i raste. Intenzivno se investira u proizvodnu tehnologiju, infrastrukturu i organizaciju. Svaki naš projekt ujedno je i ulaganje u zaštitu okoliša i poboljšanje radnih uvjeta.
Vratimo li se malo dalje u povijest, možemo istaknuti dva prijelomna razdoblja u životu tvornice. Prvo je bilo vrijeme šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća kad je Stražom upravljao sad već pokojni direktor Ivan Trelec. Puno se investiralo u modernizaciju tehnologije, znatno su se povećali kapaciteti.
Drugo prijelomno razdoblje iz nešto bliže prošlosti su 90-te godine prošlog stoljeća kad je u Hrvatskoj, kasnije i u BiH, bjesnio rat i kad se raspalo jugoslavensko tržište na koje je Straža isporučivala svoju staklenu ambalažu. U Hrvatskoj i Sloveniji su se zbog teške gospodarske situacije dotadašnje isporuke stakla prepolovile. Morali smo ugasiti dvije staklarske peći i smanjiti broj proizvodnih linija sa 17 na 11. I toliko reducirani kapacitet je nadmašivao potrebe hrvatskog i slovenskog tržišta pa smo se okrenuli mnogo zahtjevnijem zapadnoeuropskom tržištu. U prvo su vrijeme financijski efekti bili vrlo loši (povećao nam se škart), ali se u konačnici isplatilo jer smo bili prisiljeni poraditi na kvaliteti gotovog proizvoda. U tim smo se aktivnostima prvi put i sreli s Vetropackom.

Stalna ulaganja omogućila su Vetropack Straži najnoviju proizvodnu tehnologiju i infrastrukturu. Kakva je danas opremljenost tvornice?
Ulaskom u Vetropack otvaraju nam se mogućnosti financiranja te moderna tehnologija i znanja kojima Grupa raspolaže. Od 1996. do danas je u Vetropack Stražu uloženo više od milijardu kuna pa je naša tvornica stakla po svojoj opremljenosti i tehnologiji na razini najmodernijih europskih staklana.

Danas, u iznimno nepovoljnom gospodarskom trenutku i padu opće potrošnje, pa posljedično i smanjenjem potražnje za staklenom ambalažom, ipak bilježite stabilne rezultate i daljnja ulaganja. Koji je “recept” takve politike poslovanja?
Posljedica ove gospodarske krize je osjetan pad potrošačke moći na našim tržištima (države bivše Jugoslavije), čime se smanjuje potreba za staklenom ambalažom. Opet smo se okrenuli tržištima udaljenijih zapadnoeuropskih zemalja pa su nam i financijski efekti manji. To pokušavamo kompenzirati strogom kontrolom troškova. Srećom pa su najveće investicije iza nas.

Vetropack Straža dio je švicarske Vetropack Grupe. No osim u Švicarskoj, sestrinske staklane postoje i u Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Ukrajini. Kakva ste iskustva od njih prikupili ili njima ponudili?
Kad nas je Vetropack preuzeo, u Grupi još nije bilo Slovaka i Ukrajinaca. Kolege iz švicarske, austrijske i češke staklane su nam puno pomogli, od njih smo mnogo naučili, posebice vezano uz organizaciju i točnost. Znanje je zajedničko i ono se nesebično izmjenjuje. Unatoč određenom pozitivnom natjecateljskom duhu među sestrinskim tvornicama, već prije spomenuta zajednička strast prema staklu, ali i pripadnost Vetropack Grupi, iz svih zaposlenika Grupe izvlači ono najbolje. Vetropack Straža je danas po mnogim parametrima među najboljim članicama Grupe, ima izvrsne stručnjake za proizvodnju stakla pa oni danas pomažu svojim kolegama u drugim staklanama.

Staklena ambalaža koju proizvodite udovoljava visokim standardima kvalitete. Koje certifikate posjedujete i koji su sve uvjeti koje morate zadovoljiti pri proizvodnji?
Naš se sustav kvalitete temelji na međunarodnom standardu kvalitete ISO 9001:2008. Implementiran je i HACCP u onom dijelu koji se odnosi na proizvodnju ambalaže za prehrambenu industriju. Ipak, najvažniji su nam auditi naših internacionalnih kupaca koji strogo kontroliraju opremu, tehnologiju i pouzdanost kvalitete. Tek nakon pozitivnih izvještaja s tih audita možemo početi proizvodnju artikla za dotičnog kupca (Coca-Cola, Heineken, Nestle, Interbrew itd.).



Osim istaknutog mjesta u ambalažnoj industriji Hrvatske, svoju poziciju kontinuirano učvršćujete i u regiji. Na koja još tržišta plasirate ambalažu? Kakva je konkurencija na tom širem području?
Podjelom Vetropack Grupe na operativna poslovna područja “Istok”, “Zapad”, “Jug” i “Ukrajina” pokrivaju se domaća te gotovo sva europska tržišta. Vetropack Straža, koja čini poslovno područje “Jug”, isporučuje svoje proizvode u sve države bivše Jugoslavije i Moldaviju, a preko sestrinskih staklana prodaje i u sve druge europske zemlje. Najzanimljivija su nam, svakako, tržišta bivših jugoslavenskih država. U Hrvatskoj držimo visok udio u ukupnom plasmanu staklene ambalaže (oko 90%) i tu nam konkuriraju staklane iz Italije, Njemačke i Mađarske. Na istočnijim tržištima je veliki pritisak tvornica stakla iz Bugarske i Rumunjske.

Vetropack Straža vrlo je važna tvrtka i za lokalnu zajednicu s obzirom da zapošljava velik broj tamošnjeg stanovništva, ljude iz obitelji koje su rasle sa staklarskom tradicijom, a posluje poštujući sve principe društveno odgovornog poslovanja. Što sve ono podrazumijeva?
Naše se poslovanje temelji na tri osnovna načela održivog razvoja – na ekonomskoj, socijalnoj i ekološkoj učinkovitosti. Bez ostvarivanja ovog prvog ne bismo mogli zadovoljiti sve ono što se odnosi na naše zaposlenike, na lokalnu zajednicu i državu, na okoliš. Vetropack Straža uredno izvršava sve svoje obaveze prema državi i prema dobavljačima. Poštuje se kolektivni ugovor, suradnja s tvorničkim sindikatom je uvijek bila vrlo korektna. Pomažemo rad brojnih lokalnih udruga i često sudjelujemo u akcijama humanitarnog karaktera. Imamo izvrsnu suradnju s lokalnom osnovnom školom, podupiremo njihove projekte, naročito one vezane uz zaštitu okoliša. Imamo sreću da se bavimo materijalom koji se može reciklirati bezbroj puta, a da pritom nimalo ne gubi na kvaliteti. Tu prednost pred ostalim proizvođačima ujedno osjećamo i kao obavezu da napravimo sve što je u našoj moći da što manje remetimo i “smetamo” okolišu. Tim nas više pogađa tendenciozno spominjanje našeg imena u srpanjskoj emisiji Nove TV, u kojoj se Vetropack Straža navodi kao zagađivač rijeke Sutle. Nismo objavili nikakav demanti jer bismo, htjeli ili ne, morali spomenuti neke druge subjekte – moguće zagađivače rijeke Sutle. A to ne želimo. Koga zaista zanima stvarno stanje i status Vetropack Straže u odnosu na zaštitu okoliša, može na internetu potražiti “Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u području okoliša u 2009.” u kojem se Vetropack Straža navodi kao jedini (od provjeravanih) subjekata u Hrvatskoj u kojem nije zabilježeno nijedno kršenje propisa.

Na koji način educirate djelatnike kako biste mogli pratiti suvremenu tehnologiju?
Mnogo se ulaže u treninge zaposlenika na teme vođenja, komunikacije, stranih jezika te stručnih područja vezanih uz staklarstvo. Tvrtka svojim djelatnicima financira školovanja na visokim školama i fakultetima. Imamo više magistara znanosti, a nedavno smo dobili i prvog doktora znanosti s područja marketinga. U prosjeku svaki radnik prođe 4 do 4,5 dana školovanja godišnje.

Javnost kontinuirano senzibilizirate i educirate o važnosti recikliranja staklene ambalaže, provodite brojne edukacijske projekte, marketinške kampanje i akcije. Smatrate li da je hrvatska javnost dovoljno upoznata s prednostima korištenja te vrste ambalaže?
Nažalost, nije. Ankete pokazuju da ljudi premalo znaju o štetnosti pojedinih vrsta ambalaže. Staklena ambalaža ima, osim prije spomenute mogućnosti beskrajnog recikliranja, i druga svojstva koja je izdvajaju pred ostalim vrstama ambalaže. Potpuno je prirodna, inertna je (tvari iz stakla ne prelaze u proizvod koji se u njega puni) i najbolje štiti proizvod. Činjenica je da su proizvođači drugih vrsta ambalaže marketinški puno agresivniji nego staklari, i to na svim tržištima, ne samo u Hrvatskoj. Naša branša očito još uvijek računa na činjenicu da većina potrošača zna koje su prednosti stakla i da je staklena ambalaža najbolji izbor. Ipak, sudeći po sve većem udjelu supstitucijske ambalaže, to više neće biti dovoljno pa će i staklari morati više uložiti u marketing.

Sortirnica staklenog loma, koju je Vetropack izgradio još 1999. godine, može preraditi staro staklo s područja cijele Hrvatske. Radi li ona punim kapacitetom? Koliko bi tona staklenog loma sortirnica godišnje mogla preraditi?
Naša sortirnica starog stakla, nažalost, već neko vrijeme ne radi ni s pola kapaciteta. Jedan od razloga je opći pad potrošnje, ali i nedovoljno razvijena svijest krajnjih korisnika o pravilnom zbrinjavanju starog stakla. Uz to, sustav zbrinjavanja, koliko god je popravio prije 2006. izrazito nisku stopu povrata stakla (niti 20%), još uvijek ima puno nedostataka i nepravilnosti, pa tako npr. njime nije ni obuhvaćena sva staklena ambalaža. Nadamo se da će se to popraviti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

Brojne su i nagrade i priznanja koja je tvrtka dobila...
Uz Zlatnu kunu, priznanje Hrvatske gospodarske komore za najbolje veliko poduzeće u 2009., Zlatni ključ za najboljeg izvoznika u Srbiju u 2007., Zlatni ključ za najboljeg izvoznika u Sloveniju u 2009., nagradu za najboljeg novog ulagača u RH u 2009., više nagrada za dizajn boca i projekte s područja zaštite okoliša, kao i niz regionalnih priznanja, u Vetropack Straži se ipak najviše ponose nagradom koju je tvrtka zaslužila svojim društveno odgovornim poslovanjem. Jer, to svjedoči da Vetropack Straža danas, dvadeset godina nakon privatizacije i 17 godina otkako je u vlasništvu stanaca, ostaje srce i duša ovoga kraja. Vjerujemo da će to ostati i u vremenima koja slijede.

Pri kraju je investicija u skladište gotovih proizvoda u Rogacu. Koji su daljnji planovi tvrtke?
Upravo je u gradnji most preko ceste i granične rijeke Sutle, kojim ćemo povezati naš tvornički krug sa skladištem gotove robe u slovenskom Rogacu. Most će u listopadu prilikom centralne proslave 150. obljetnice Vetropack Straže službeno otvoriti predsjednik Josipović i njegov slovenski kolega Tuerk. U sljedećih ćemo nekoliko godina na toj lokaciji izgraditi zatvorene skladišne hale. Staklarske se peći moraju obnavljati svakih 10 godina, što sa sobom povlači i modernizaciju ostale opreme, prije svega proizvodnih linija. U 2014. planiramo gradnju centralnog pročistača dimnih plinova i ekonomajzera, kako bismo iskoristili otpadnu toplinu dimnih plinova. Želimo li ostati konkurentni, moramo stalno slijediti tehnološka dostignuća. (T.L.)