U razdoblju od 15. do 19. svibnja ove godine u Briselu je održana bilateralna faza analitičkog pregleda za poglavlje “Okoliš”. Hrvatski pregovarački tim sastavljen od 46 stručnjaka s raznih područja zaštite okoliša predvodio je prof. dr. Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH, koji nam je odgovorio na nekoliko pitanja o zakonodavstvu i politici zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj, s naglaskom na problematiku gospodarenja ambalažnim otpadom.

Na nedavno održanom analitičkom pregledu u Briselu hrvatski su predstavnici Europskoj komisiji predstavili zakonodavstvo i politiku zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj. Što je sve tom prilikom predstavljeno?

Presjekom kroz čitavo područje “Okoliš” iz pravne stečevine Zajednice – u 65 prezentacija, obuhvaćeno je područje od oko 100 direktiva i uredbi. Prezentirali smo opseg i kompatibilnost hrvatskog zakonodavstva u odnosu na europsko, kako se provodi i koji su naši planovi. Posebno detaljno smo razgovarali o sustavu procjene utjecaja na okoliš, informiranju javnosti i sudjelovanju javnosti u pripremi projekata ili zakona. Gospodarenje otpadom i zaštita atmosfere, posebno zaštita ozonskog sloja, naišli su na zanimanje predstavnika Europske komisije. Gotovo dva dana razgovaralo se o vodama, o pitkim i otpadnim vodama, o zaštiti voda i strategiji. Zaštita prirode, zaštita od buke, kemikalije i niz drugih tema bile su predmetom rasprave. Predstavnike Europske komisije posebno je zanimao monitoring svih procesa, izvještavanje i nadzor – rad inspekcijskih službi, kao i procjena potrebnih ulaganja.

Analizirani su i zakoni u području zaštite prirode i gospodarenja otpadom. Područje gospodarenja otpadom, koje obuhvaća i ambalažni otpad, vrlo je opširno, a uključuje i Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. Upoznajte ukratko naše čitatelje s tim segmentom.

Zanimljivo je da je Europska komisija detaljno upoznata s postignućima našeg Pravilnika o ambalažnom otpadu i zanimali su ih detalji o provedbi, počecima, troškovima i poteškoćama. Međutim, posebno ih je iznenadila prijava naših gospodarstvenika (predstavnika dvadesetak proizvođača pića i napitaka iz Hrvatske), koju su uputili upravo voditelju screening procedure za Hrvatsku u području okoliša, da Hrvatska krši pravila EU o slobodi kretanja robe i usluga, odnosno postavlja prepreke uvozu robe i time krši europske temeljne postavke. To znači da Hrvatska još nije spremna za EU. Pročitao sam tu prijavu i mogu reći da nam zaista nije pomogla u nastojanjima približavanja Europi, zaista su pretjerali netočnim tvrdnjama.

Ovo je samo još jedan dokaz onoga na što su nam ukazale zemlje članice – najteži dio pregovora ne odvija se u Briselu, već kod kuće.

Činjenica je da su otvaranjem pregovora o pristupu Europskoj uniji značajno pojačane aktivnosti na ostvarivanju kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta utvrđenih Pristupnim partnerstvom za sektor “Okoliš”, što je zahtjevan i opsežan zadatak. Koliko je područje gospodarenja ambalažnim otpadom do sada usklađeno s europskim smjernicama i koliki je posao još pred Hrvatskom u tom smislu?

Ovaj dio zakonodavstva (i provedbe) u cijelosti je usklađen s odgovarajućom direktivom. Posao koji ostaje je ovdje, jer očito je da se neki segmenti sustava još uvijek ne mogu pomiriti s tom činjenicom, bez obzira na više nego vidljiv učinak u okolišu.

Kakvo je mišljenje Europske komisije o iznesenom poglavlju “Okoliš”?

To još ne znamo. Čekamo izvješće.

Postoji li područje poglavlja “Okoliš” koje bi trebalo dodatno urediti?

Svakako, trebat će još puno raditi. Prenošenje zakonodavnog dijela nije dovoljno. Moramo urediti odlagališta otpada, riješiti otpadne vode i niz drugih stvari. Za to je još potreban izuzetan napor i znatna ulaganja.

Temeljni zakon kojim se uređuje područje zaštite okoliša je Zakon o zaštiti okoliša. Kada se očekuje donošenje novog Zakona o zaštiti okoliša i koje dopune će obuhvaćati?

Novi Zakon o zaštiti okoliša donijet ćemo do kraja ove, 2006. godine. Bit će to krovni zakon koji će obuhvatiti sve dijelove iz pravne stečevine, bez obzira na nadležnosti pojedinih ministarstava. Sva nadležna ministarstva sudjeluju u njegovoj izradi.

Koji je idući korak nakon prvog analitičkog pregleda, što će se sljedeće tražiti od Hrvatske na tom području?

Neće tražiti ništa. Mi tražimo, mi želimo u EU, mi bismo htjeli da nas “prime u društvo“, a za to postoje pravila. Osnovno pravilo je da se treba približiti razini, u ovom slučaju stanju u okolišu, na kojoj se nalaze oni kojima bismo se htjeli pridružiti. Kad to postignemo, odnosno kad pokažemo da to zaista želimo i možemo, spremni su nam pomoći. Duboko sam uvjeren da Hrvatska, bez obzira na unutarnje i vanjske povremene udarce, može relativno brzo doseći traženu razinu i pridružiti se EU. Neće to ipak ići onako brzo kako bismo željeli, a i dosta se još moramo potruditi i naraditi. Screening je samo početna faza u pregovorima.

Zahvaljujemo na razgovoru. Uredništvo

N. Ružinski